Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 2DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKSTPoglavlje 2:Društveno-gospodarski kontekst2.1. Opća gospodarska kretanja itržište rada u HrvatskojHrvatska već duži niz godina bilježi značajne stopegospodarskog rasta od oko prosječno 4% godišnje.Time se svrstava u skupinu zemalja sa zavidnimstopama gospodarskog rasta, koji je istina nešto nižinego u Moldaviji i Albaniji. Te zemlje bilježe oko 6%porasta bruto domaćeg proizvoda, ali imaju i nižurazinu razvijenosti tako da im je razmjerno i lakšeostvariti više stope rasta. Ostvareni gospodarski rastu Hrvatskoj postignut je prije svega zbog jačanjainozemne potražnje i godišnje dinamike investicijau fiksni kapital. Istodobno je usporen rast osobnepotrošnje i znatno su smanjene zalihe.Fizički obujam industrijske proizvodnje godine 2005.povećan je za 5,1% što je znatno ubrzanje u usporedbis 2004. godinom kad je rast iznosio 3,7%. Završetakvelikog investicijskog ciklusa u cestogradnji i smanjenjedržavnih investicija u prometnu infrastrukturu rezultiralisu značajnim usporavanjem građevinskih radova te jefizički obujam građevinskih radova tijekom 2005. smanjenza približno jedan posto u usporedbi s obujmom radovaprethodne godine. Ukupni promet od trgovine namalo u usporedbi s prethodnom godinom nominalnoje povećan za 6,5%, dok je istodobno realno povećanjemalotrgovinskoga prometa iznosilo 2,8%, što je neštoviše od 2,6% koliko je rast iznosio u 2004. godini.Turistička je djelatnost bila iznimno uspješna u 2005.godini te je zabilježeno 6,2% više dolazaka i 7,6 %više noćenja turista nego 2004. godine. U vanjskotrgovinskojrazmjeni je udio izvoza roba i uslugau BDP-u blago smanjen s 50,1% u 2004. na 49,4%u 2005. godini. Udio uvoza roba i usluga u BDP-unakon značajnog porasta početkom 21. stoljeća (pogodišnjim stopama i od 6% u 2000. i 4,4% u 2001),u zadnje dvije godine bilježi smanjivanje na 57,2% u2004. i 56,4% u 2005. godini.Nakon značajnog porasta u 2002. godini, deficittekućeg računa platne bilance smanjio se u dvijeiduće godine te je u 2004. godini iznosio -5,1% BDP-a,ali se ponovno povećao u 2005. godini na -6,3% BDPa.Nakon snažnog porasta ukupnog inozemnog dugau posljednjih nekoliko godina očituje se tendencijausporavanja porasta zaduženja, te je u 2005. godiniiznosio 82,5% BDP-a, što je povećanje u odnosu na2004. godinu za 2,3%. Pohvalno je da je povećan iudio otplaćenog inozemnog duga u izvozu robai usluga s 21,3% u 2004. na 23,7% u 2005. godini.Deficit salda konsolidirane središnje države u BDP-asmanjen je s preko 7% iz 2000. na 3,4% 2005. godine.Godišnji nominalni rast prosječne neto plaće u2005. godini iznosio je 4,9% (0,9 postotnih bodovamanje od njezina rasta u 2004), dok je realni rastneto plaća ostvaren po godišnjoj stopi od 1,5%, štoje za 2,2 postotna boda manje nego 2004. godine.Pozitivna gospodarska kretanja očituju se i na tržišturada i to ponajviše u povećanju zaposlenosti. Nakondesetljeća trenda smanjivanja broja zaposlenih(za približno 35% u odnosu na 1990.), kretanja supreusmjerena u 2001. godini i zaposlenost se počelapovećavati – bez obzira na izvor podataka 17 kojise koristi. Povećanje broja zaposlenih zadržano jesve do 2005. godine. Tako se u 2005. godini aktivnostanovništvo (zaposleni i nezaposleni) povećalo za2417 U Hrvatskoj postoje dva izvora o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti. Prvo, to su administrativni izvori, odnosno podaci o evidentiranimnezaposlenima koji su prijavljeni Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). Drugi pokazatelji su iz ankete radne snage (ARS) koju od 1996.godine provodi Državni zavod za statistiku, a čija je metodologija usklađena s pravilima i uputama Međunarodne organizacije rada (MORa)te Europskog ureda za statistiku (Eurostat), čime se osigurava metodološka usporedivost s istraživanjima u zemljama EU. Moguće razlikeu stopama zaposlenosti i nezaposlenosti prema ta dva izvora posljedica su stroge definicije MOR-a prema kojoj se nezaposlenom osobomsmatra tražitelj zaposlenja koji aktivno traži posao i sposoban je za rad. Određeni dio nezaposlenih osoba na zavodima za zapošljavanjeprijavljen je zbog ostvarivanja pojedinih prava (ranije ponajviše zbog zdravstvenog osiguranja, a danas zbog ostvarivanja prava u sustavusocijalne skrbi), dok zapravo ne traže posao.