Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI3.15. Osobe s problemom ovisnostiOkvir 22: Odrastanje u obitelji s roditeljimaalkoholičarima„Moj otac i majka su bili teški alkoholičari. Otac jepio po bocu žestokog pića dnevno, ali se s tim jošdobro nosio. Majka bi pak uvijek pila sve dok se nebi doslovce srušila. Kad bi majka bila pijana u kući biredovito dolazilo do svađe pa i tuče, a povremenobi me pokušavala seksualno zlostavljati i vladalabi se spolno izopačeno. Sjećam se kako ju jejedanputa otac pretukao nakon što mi se upornopokušavala zavući u krevet.Kao najstarije dijete u obitelji s roditeljima alkoholičarima,morao sam brzo sazrijevati, preuzetina sebe skrb za braću i dijelom za kućanstvo. Biosam zadužen uveseljavati oca kako ne bi vikao napijanu majku, kako poslije ne bi i sam pio, razbijaopo kući i tukao nas. Ja sam se rodio star, a djetinjstvai mladosti nisam imao.“3.15.1. Ljudska pravaOvisnici o alkoholuProcjenjuje se da u Hrvatskoj, među sveukupnimpučanstvom ima 6% ovisnika o alkoholu. Prekomjernopije čak 15% punoljetnog muškog stanovništva i4% punoljetnih žena. Budući da se u Hrvatskoj pijenjetolerira, kao i osobe koje piju prekomjerno, ovisnicio alkoholu su socijalno asimilirani, a njihova ljudskaprava su u temeljnom smislu neugrožena. S drugestrane, osobe s problemom prekomjernog pijenja,kao izolirana društvena skupina nositelji su najvećegbroja socijalnih devijacija, čime izravno ugrožavajuprava drugih. Njihovo disfunkcionalno ponašanje,iako ima nepovoljne učinke po neposrednu obiteljskui radnu okolinu alkoholičara, rijetko se sankcionira.Stoga je neposredna zadaća ministarstva pravosuđa,unutarnjih poslova, zdravstva i socijalne skrbi zaštiti uprvom redu ljude koji dijele obiteljsku, radnu i životnuokolinu s alkoholičarima.Ovisnici o psihoaktivnim drogamaTijekom posljednjih petnaestak godina droge su uHrvatskoj postale dostupnije, jeftinije i prisutnije.Tako povremeni konzumenti droga, koji bi na neorganiziranomtržištu droga to i ostali, u kratkom vremenupostaju pravi ovisnici. Isto tako, pušači marihuane ilihašiša, te mladi koji rekreativno uzimaju droge tipaecstasy-speed u bitno većem postotku i u kraćemvremenskom roku prelaze na zlouporabu heroina.Prvi kontakti s drogama događaju se u sve mlađojživotnoj dobi i pomiču se već u dob od četrnaestedo šesnaeste godine, a sve je veći broj mladih kojiheroin uzimaju kao svoju prvu drogu. Droge su međumladima izgubile odlike nečeg opasnog, zabranjenogi štetnog, te su se primakle ulozi koju je dotada imao alkohol. Spolni omjer osoba liječenih zbogproblema drogiranja iznosio je 2004. godine 5,2:1 ukorist muškog spola. Javnost u Hrvatskoj je izrazitosenzibilizirana za problem zlouporabe droga. Mnogeinstitucije imaju programe za pomoć ovisnicima kojaje nerijetko iznad razine pomoći u razvijenim zapadnimzemljama. Problem zlouporabe izdignut je narazinu političkog i društvenog problema u Hrvatskoj.3.15.2. Pristup uslugama zdravstvene isocijalne pomoćiOvisnici o alkoholuU Hrvatskoj je liječenje osoba s problemom pijenjaorganizirano na nezadovoljavajuće niskoj razini. Psihijatara,liječnika primarne zdravstvene zaštite,psihologa, socijalnih radnika i pedagoga specijaliziranihi posebno izobraženih za pomoć osobama sproblemom pijenja je malo, a opća razina poznavanjaproblema izazvanih pijenjem neučinkovito je niska.Psihijatri drže da rad s osobama s problemom pijenjanije njihova zadaća te prema problemu ovisnostipristupaju moralizatorski, a ne medicinski.Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi zaduženo je zaimplementaciju i nadzor nad provođenjem programasuzbijanja poremećaja i problema izazvanih alkoholom.Unutar samog Ministarstva resor socijalne skrbi122