Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 2DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST2.3. Nezaposlenost i socijalnaisključenostKako smo već naveli, povezanost nezaposlenosti,siromaštva i socijalne isključenosti nije jednoznačnoodređena. Ukoliko je nezaposlenost rezultat dinamičnogtržišta rada na kojemu svakodnevno nastaju mnogi noviposlovi, a nezaposlene osobe ne ostaju dugo u tom statusu,čak ni visoka razina nezaposlenosti ne mora imatiozbiljnije socijalne posljedice. Drugim riječima, ako je iveliki broj osoba kratkotrajno nezaposlen, one najvjerojatnijeneće biti pogođene siromaštvom i socijalnomisključenosti. Međutim, ukoliko je novih poslova malo,a nezaposleni čine stagnirajuću skupinu stanovništvai imaju vrlo malu mogućnost zapošljavanja, čak i niskarazina nezaposlenosti može imati ozbiljne neželjenedruštvene posljedice i predstavljati izazov socijalnojpolitici.Politika tržišta rada trebala bi u idealnim uvjetima osimsvoje najvažnije zadaće, smanjivanja nezaposlenosti,imati još tri dodatne funkcije. Prvo, ona treba pomoćinezaposlenima da izbjegnu siromaštvo i socijalnuisključenost jer bi se inače mogao jako pogoršati njihovpoložaj i smanjiti mogućnosti njihovog sudjelovanjana tržištu rada. Drugo, poticanjem na obrazovanje iprekvalifikaciju nezaposlenih, politika bi trebala pomoćiprijelaz s industrijskog na uslužno gospodarstvo. Treće,tom bi se politikom trebala pospješiti fleksibilnosttržišta rada, uklanjanje nepotrebnih ograničenja kojapridonose stvaranju i širenju jaza između nezaštićenihnezaposlenih outsidera i dobro zaštićenih insidera(Esping-Andersen, 1996.).Trend gospodarske otvorenosti događa se istodobnos porastom političke, socijalne i kulturološke otvorenosti,što se očituje u slobodnijem i intenzivnijemkolanju informacija, lakšem prelasku granica, intenziviranjukulturne razmjene kao i razvoju globalne svjesnosti.Dok trgovinska i financijska liberalizacija potičugospodarsku integraciju, demokratizacija društvaunapređuje političku i socio-kulturološku integracijukroz procese koji omogućavaju slobodu izražavanja,unapređuju putovanja i suradnju. Za veliku većinustanovnika Hrvatske gospodarsko povezivanje ieuropske integracije pružaju brojne mogućnosti, alimogu biti i ozbiljna prijetnja za druge (na primjer,za zaposlene u gospodarskim granama koje uživajuvelike državne subvencije ili imaju monopolskipoložaj na tržištu). To će sigurno utjecati i na stanjehrvatskog tržišta rada. Stoga je najvažnije pitanje: štoje potrebno napraviti da bi bilo koristi od takvih kretanja- posebice približavanja i pridruživanja EU - bileveće od troškova? U daljnjem gospodarskom razvojui potpunom ulasku u EU teškoće sa zapošljavanjemneće imati kvalitetno obrazovana radna snaga kojapoznaje strane jezike i informatičku tehnologiju.Pritom je od presudnog značenja stalno usavršavanjezaposlenih kao i osoba koje su još u sustavu obrazovanja.Poteškoće će najvjerojatnije imati stariji zaposleninižih obrazovnih razina koji ne govore stranejezike i ne raspolažu informatičkim znanjima.U većini tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe(SIE), nezaposlenost ne uzrokuje samo neiskorištenostproizvodnog resursa i gubitak BDP-a. Tranzicija jedonijela zamiranje brojnih radnih mjesta te otvaranjenovih u drugim gospodarskim sektorima, ali su mnogaradna mjesta popunjavana već zaposlenim osobama,a ne nezaposlenim osobama. Tako su u tranzicijskimzemljama čvrsto vezane pojave dugotrajne nezaposlenosti,socijalne isključenosti (isključenosti iz svijetarada), te siromaštva. Dugotrajno nezaposlene osobesuočene su s povećanim rizikom pada u neimaštinu,a zastarijevanje ljudskog kapitala uslijed nezaposlenostii slaba povezanost s tržištem rada jačajuzačarani krug isključenosti i siromaštva. Zbog toga jerazumijevanje procesa na tranzicijskim tržištima radakao i mogućnosti ekonomske politike i ostvarivih opcijaod posebnog značaja za borbu protiv siromaštva idruštvene isključenosti. Opasnost od siromaštva i socijalneisključenosti u Hrvatskoj pogotovo je velika ako jeniska razina obrazovanja povezana s nezaposlenošću.Oni koji žive u kućanstvima u kojima je glava obiteljinezaposlena ili neaktivna imaju tri puta veću vjerojatnostda budu siromašni nego stanovništvo u cjelini 20 .Stoga siromaštvo po uzrocima sve više nalikuje nasiromaštvo u Zapadnoj Europi, a uvelike je povezanosa sudjelovanjem na službenom tržištu rada, tesa znanjima i stručnostima pojedine osobe (Grootaerti Braithwaite, 1998.). Dosadašnji gospodarski rast uHrvatskoj općenito nije uspio stvoriti dovoljno ekonomskihmogućnosti za siromašne koji su i u lošijempoložaju po iskorištavanju tih mogućnosti.2620 Siromašne i socijalno isključene osobe potpuno su svjesne važnosti posla, te u istraživanju UNDP-a (2006b) navode: “Bez posla se nemože živjeti. Ako nećeš raditi, nećeš ni zaraditi”. Iako traže posao te većina njih (71,0%) izražava visoku radnu motivaciju, postoje razlike sobzirom na duljinu nezaposlenosti te prestaju vjerovati da će naći posao ako su dugotrajno nezaposleni (više od godinu dana). Osim toga,nisku radnu motivaciju češće izražavaju nezaposleni stariji od 55 godina te oni s niskim stupnjem obrazovanja (UNDP, 2006a).