Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIU Hrvatskoj postoje oskudni podaci 144 o beskućnicima.Nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pratisamo podatke o broju prenoćišta i pučkih kuhinja. Prematim podacima od listopada 2005. godine, u Hrvatskojpostoji pet skloništa za beskućnike u tri grada: Zagrebu(Prenoćište Grada Zagreba i Prenoćište Crvenogkriža), Splitu (Prihvatilište za beskućnike i Prihvatilište zabeskućnice Udruge MoSt) i Osijeku (Centar za prihvatbeskućnika osječkog Caritasa i Gradskog poglavarstva).Osim u ovim prihvatilištima, beskućnici nalaze smještaji u samostanima, zdravstvenim institucijama i ustanovamasocijalne skrbi za što ne postoji objedinjena bazapodataka. Primjerice, u Zagrebu, Samostan misionarkiljubavi sestre Majke Terezije osigurava smještaj i svakodnevnuprehranu beskućnika, ali nisu dostupnipodaci o njihovim smještajnim kapacitetima. Takođeri Caritas Zagrebačke Nadbiskupije koristi objekt uRakitju za smještaj i prehranu pedesetak beskućnika,uglavnom teže bolesnih i nepokretnih, kao i Dom zasmještaj psihički bolesnih osoba (Šestinski dol i Mirkovec)koji prihvaća beskućnike.Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i braniteljeu Zagrebu 2002. godine proveo je istraživanje 145s ciljem utvrđivanja stvarnog broja beskućnika tenjihovih sociodemografskih obilježja (dobna i spolnastruktura, materijalni, stambeni, obrazovni i radnistatus, sociopatološke pojave u obitelji, obiteljskistatus, stambena situacija, i sl.). Tako su u Zagrebu evidentirane353 odrasle osobe te 59 maloljetne djecekoja su živjela u istim uvjetima što je činilo oko četiristotine beskućnika u 2002. godini. Neka od djece bilasu izdvojena u posebne ustanove dok su roditelji biliu prihvatilištima za beskućnike.Istraživanje je pokazalo da su beskućnici u Zagrebupretežno muškarci (73%), prosječne dobi od 57godina; samo je 12% ispitanika mlađe od 40 godina,a trećina je između 41 i 50 godina života. KorisniciPrihvatilišta u Splitu su također većinom muškarci(85%), iako se radi o bitno mlađoj populaciji: skoropolovina je mlađa od 40 godina, a tek 6% ih je starijeod 60 godina.3.12.2. Pristup uslugama socijalne skrbiFokus grupe sa beskućnicima iz prihvatilišta u Zagrebui Splitu pokazale su da od osamnaest različitihdruštveno ugroženih skupina, ta ranjiva skupinanajviše vjeruje sustavu socijalne skrbi jer im je pružioposljednje utočište kad su svi ostali sustavi zakazali. Tijekomšestogodišnjeg rada Prihvatilišta za beskućnikeu Splitu u jednakom su se broju pojavljivali korisnicisa područja Splitsko-dalmatinske županije kao i oni izostalih županija ili drugih zemalja. Gotovo sve osobesa područja županije prijavljene su Centru za socijalnuskrb te putem te institucije ostvaruju različiteoblike novčane pomoći uključujući jednokratnenovčane pomoći, pomoći za uzdržavanje te doplatakza tuđu pomoć i njegu. Također su i u mogućnosti dvaputa godišnje ostvariti jednokratnu novčanu pomoćPoglavarstva grada Splita te jednom godišnje pomoćŽupanije Splitsko – dalmatinske. Samo četiri korisnikaPrihvatilišta u Splitu ostvarila su prava na invalidskumirovinu (u iznosu ne većem od 700 HRK) te odGradskog Poglavarstva primaju 200 HRK dodataka namirovinu. Sva četiri korisnika su mlađa od 50 godinate postoji prepreka za smještaj u dom za starije.Kada korisnik prenoćišta stekne uvjete za smještaj u Dom(npr. godine života i potrebna dokumentacija), Centar zasocijalnu skrb odlučuje financirati smještaj u domovimau kojima ima mjesta, što je često u izoliranim područjimažupanije. Rijetki se odlučuju za takav smještaj u izolaciji,osim kada se nađu u teškoj zdravstvenoj situaciji. Sveusluge u Prihvatilištu u Splitu potpunosti su besplatnei sva novčana pomoć ostaje korisnicima. Za one kojinemaju uputnicu Centra za socijalnu skrb, noćenje uPrenoćištu Crvenog križa košta 40 HRK.PrehranaGotovo svi ispitanici istraživanja u Zagrebu iz 2002.godine ostvarivali su neki oblik pomoći u sustavusocijalne skrbi. Polovina ih je primala neku materijalnupomoć (npr. novčana pomoć, odjeća), a gotovo svi(92%) su redovito odlazili u pučke kuhinje. Najveći broj106144 Potpuniji podatci o strukturi beskućnika u Hrvatskoj dobiveni su iz dva izvora: (1) istraživanja koje je 2002. godine proveo Gradski uredza zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje u Zagrebu i (2) baze podataka Prenoćišta za beskućnike Udruge MoSt iz Splita. Autori sezahvaljuju i Mirjani Blagus, voditeljici Centra za prihvat beskućnika u Osijeku, na pruženim informacijama. Na žalost, situacija u Osijeku senije mogla usporediti sa Zagrebom i Splitom zbog nepostojanja objedinjene evidencije korisnika u Centru u Osijeku.145 Izvješće o beskućnicima u gradu Zagrebu (2002); Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.