Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3Tablica 3: Obrazovna struktura stanovništva Hrvatske prema dobnim skupinama (udio u %)Obrazovanje 15-24 25-6465+Nezavršena osnovna škola (NSKO 0 i 1)Osnovna škola (NSKO 2)Trogodišnje srednje škole (NSKO 3.3)Četverogodišnje srednje škole i gimnazije (NSKO 3.1)Više škole (NSKO 5.2)Fakulteti, magisteriji i doktorati (NSKO 5.1 i 6)Ukupno %3,7837,8625,4330,950,971,0110011,2819,6132,2720,915,210,7310056,9915,7912,727,243,124,14100Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001. (izračun autora)acija je značajno povoljnija u radnom kontingentu(15-64 god.). Udio populacije Hrvatske sa najmanjezavršenom srednjom školom iznosi 71,4%, dok istiudio u EU (25 zemalja) iznosi 67,9%. 38 Ovo pokazujeda je srednjoškolsko obrazovanje vrlo raširenou Hrvatskoj. Isto ne vrijedi i za visoko, odnosnofakultetsko obrazovanje. Hrvatska ima udio od10,73% stanovništva u radnom kontingentu (15-64god.) sa najmanje završenim fakultetskim obrazovanjem.39 Zanimljiva je usporedba da u Hrvatskoj 2,84%od ukupnog stanovništva države čine studenti, dokstudenti u EU (25 zemalja) čine 3,79% od ukupnogstanovništva. Može se zaključiti da Hrvatska ima relativnovisoki udio srednje obrazovanog stanovništva savećim udjelom neobrazovanog starijeg stanovništva iniskim udjelom visoko obrazovanog stanovništva. 40Ekonomska struktura stanovništva HrvatskeEkonomski aktivno stanovništvo Hrvatske, u kojeubrajamo zaposlene osobe i nezaposlene osobe kojeizvršavaju zakonske obveze prema Hrvatskom zavoduza zapošljavanje, čini 44,18% ukupnog stanovništvaHrvatske, a udio zaposlenog stanovništva u odnosuna cjelokupnu populaciju iznosi 35,01%. 41 Umirovljenicičine 21,79% ukupne populacije Hrvatske, a omjerumirovljenika i zaposlenih iznosi 1:1,6. 42 Navedenipodaci pokazuju zabrinjavajuće niski udio zaposlenihosoba u populaciji i vrlo visoki udio umirovljenika, aočekuje se da će za desetak godina udio umirovljenikadoživjeti značajni porast zbog ulaska tzv. „baby boom“generacija rođenih do 1960. godine u mirovinski sustav,a u radni kontingent će ući malobrojni naraštaji. Uznavedeni problem usko je vezana i stopa registriranenezaposlenosti koja iznosi otprilike 17% (u travnju2006. godine navedena stopa iznosila je 17,6%, a usvibnju 2006. godine 16,7% 43 ) te niski fertilitet.Grafički prikaz 5: Ekonomski neaktivno stanovništvoprema statusu, popis 2001.Nesposobniza rad2.37 %Djeca koja nepohađaju školu13.84%Ostali2.14 %Kućanice12.31%Učenici i studenti30.16%Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.Umirovljenici39.18%38 Izvor: Eurostat, population and social conditions.39 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001. (izračun autora).40 Izvor: Eurostat, Population and social conditions (izračun autora).41 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.42 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001. (izračun autora); Podaci popisa se razlikuju od podataka Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje (HZMO, Izvješće 2003.) gdje se spominje omjer 1:1.37. Podaci s razlikuju zbog različitog načina izračunavanja: HZMO uspoređujebroj osiguranika i umirovljenika, dok DZS u popisu stanovništva uspoređuje broj zaposlenih i umirovljenika.43 Izvor: Državni zavod za statistiku, priopćenja 2006.41