Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENImalo stanovnika, stoga nekim povratnicima preostajeda se suočavaju s izazovima kad moraju otići donajbližeg regionalnog centra, bolnice, radnog mjestai slično.3.3.7. Pristup informatičkoj ikomunikacijskoj tehnologijiPovratnici u nekim izoliranim mjestima često nemajuodgovarajuće napajanje električnom energijom, zbogčega im je teško koristiti se elektroničkim uređajima.Mnogi su povratnici starije osobe čija je želja zakorištenjem računala ograničena, no pristup računalui Internetu u velikoj mjeri predstavlja izazov za djecupovratnika, pogotovo zbog teškog ekonomskogstanja njihovih roditelja.3.3.8. Pristup stambenom smještaju iosnovnoj infrastrukturiPristup odgovarajućem smještaju predstavlja glavnuprepreku za povratak preostale populacije raseljenihu Hrvatskoj. Tri kategorije izbjeglica i raseljenih osobakoji su porijeklom iz Hrvatske još uvijek nema pristupodgovarajućem smještaju:- Smještaj za bivše stanare/vlasnike stanarskogprava (OTR): zaštićeni stanari u stanovima koji sunekad bili u socijalističkom vlasništvu najveća sukategorija koja još nema pristup odgovarajućemsmještaju (procjenjuje se da je od 1992. čak 30.000domaćinstava hrvatskih Srba bilo lišeno ovogposebno zaštićenog stanarskog prava). Vladaje 2000./2002. i 2003. usvojila dvije mogućnostistambenog zbrinjavanja, jednu za nekadašnjaokupirana, uglavnom ruralna područja od posebnedržavne skrbi i za uglavnom urbana područjana ostatku teritorija Hrvatske. Nažalost, oba suova programa ostala uglavnom neprovedenapa hrvatske vlasti još uvijek moraju riješiti oko 7tisuća zahtjeva za rješavanje stambenog pitanja.- Vlasnici nekretnina koje im je država dodijelila naprivremeno korištenje: postupak je gotovo dovršenbudući da je ostalo zaposjednuto još samo 190 od19.000 stambenih objekata u vlasništvu hrvatskihSrba, a koje je država dodijelila na privremenokorištenje uglavnom raseljenim bosanskimHrvatima i hrvatskim doseljenicima. I dok je čak8.000 vlasnika prodalo svoju nekretninu državi, višeod 3.000 kuća (vlasnika čije prebivalište nije poznatovlastima) ostaje prazno i uglavnom neprikladnoza stanovanje. Vladi još uvijek preostaje da riješinekoliko pravnih praznina koje utječu na povratvlasništva, uključujući i popravak kuća koje suuništili privremeni stanari, nezatražena ulaganjakoja su izvršili privremeni korisnici te povratpoljoprivrednog zemljišta i poslovnih prostora.- Vlasnici u ratu oštećenih stambenih jedinica koji suzatražili državnu pomoć za obnovu: od 1992., Vladaje pomogla u obnovi više od 140.000 stambenihjedinica od njih 190.000 oštećenih u ratu. Od2002. oko 80% korisnika pomoći za obnovu bili sumanjinski hrvatski Srbi koji su podnijeli zahtjev ina pomoć čekali nekoliko godina. Zabrinutost jeizazvao velik broj odluka o neispunjavanju kriterijaza obnovu koje su donesene na slabim pravnimosnovama, te velik broj ljudi koji se nisu kvalificiralizbog strogih kriterija koji su utvrđeni Zakonom oobnovi. Trenutno, pored otprilike 14.000 žalbi, narješavanje čeka oko 2.400 zahtjeva za obnovu (zatisuću njih su sudski procesi već u tijeku). Vladaočekuje dovršiti velik dio preostalih slučajevaobnove do kraja 2006.Preduvjeti za dostojan i održiv život u područjimapovratka nalaze se u obnovi električne mreže,vodovoda i cesta u selima u kojima su povratnici izredova manjina. Kada se radi o ponovnoj elektrifikaciji,u 2004. je OESS utvrdio da je za više od 200sela hrvatskih Srba potrebno ponovno provesti elektrifikacijugotovo jedno desetljeće nakon završetkaoružanog sukoba. Kao rezultat dugih konzultacija smeđunarodnom zajednicom na najvišoj razini, u više58