Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIsivni poremećaji. Broj umrlih zbog zlouporabe droga,temeljno zbog predoziranja, u Hrvatskoj pokazujetrend kontinuiranog rasta, od svega 29 umrlih 1996.godine pa do 108 umrlih 2004. godine.Udruga za unapređenje kvalitete življenja LETodlučila je provesti istraživanje o Kvaliteti životaintravenoznih ovisnika o opojnim drogama koje jeusmjereno na subjektivne procjene razine kvaliteteživota (obiteljska situacija, fizičko zdravlje, tijekovisnosti te zadovoljstvo životom). Istraživanjemsu bili obuhvaćeni aktivni korisnici droga koji su utrenutku provođenja istraživanja bili uključeni u programizmjene igala i šprica (tzv. smanjenje štete) kojiUdruga LET provodi na području Grada Zagreba. Rezultatipokazuju tendenciju ka nezadovoljstvu općimstanjem. Uz postojanje hepatitisa, depresija je bilajedna od najčešćih bolesti. Brojna ostala istraživanjapokazala su da zlouporaba sredstava ovisnosti ima zaposljedicu depresivno raspoloženje, a potvrdila su ipovezanost između konzumacije sredstava ovisnostii ostalih psihičkih poremećaja. Može se vidjeti da prevladavanegativan stav prema sadašnjem stanju tepesimistično raspoloženje vezano uz budućnost.Većina ispitanika ne spava dobro što se može dovestiu vezu sa popratnim manifestacijama konzumacijedroga i depresivnim raspoloženjem. Podaci dobiveniistraživanjem pokazuju da je na liječenju u posljednjihgodinu dana bilo 64% ispitanika, od kojih se 71%liječilo ambulantno (metadonska terapija), a njih28,8% bolnički.Ovisnici imaju negativna iskustva sa liječnicima opće/obiteljske medicine, stomatolozima i ljekarnicima.Liječnici opće/obiteljske medicine su odgovorni zaneposredno davanje metadona na dnevnoj bazi.Ovisnici o drogama često nailaze na nerazumijevanjesvojih obiteljskih liječnika koji se očituje kroz negativanstav prema metadonskoj terapiji, vjerovanju da ćeovisnici unijeti nemir u njihove čekaonice i među drugepacijente, strah od provala i krađa metadona, te kroznepodržavanje svakodnevne terapije metadonom.Stomatolozi su neskloni imati ovisnike za pacijente jerih je strah prijenosa virusa hepatitisa C te da će njihoviostali pacijenti odlučiti preći drugom liječniku da izbjegnususrete sa ovisnicima. Većina ljekarnika odbijaprodati čiste igle i šprice intravenoznim korisnicimadroga te na taj način ne sprečavaju širenje HIV-a, hepatitisaB i C u populaciji pod povećanim rizikom.Sustavi zaštite zdravlja i tretmana ovisnika koji u nasapsolutno nedostaju su programi nadzora nad intravenoznimovisnicima koji se nakon bezuspješnogliječenja i povratka vraćaju iz inozemnih terapijskihzajednica. Oni povećavaju rizik od prijenosa HIV-epidemijemeđu hrvatskim ovisnicima. Ipak, u posljednjihnekoliko godina uočen je trend smanjenja korištenjazajedničkih igala i šprica. Na postavljeno pitanje ozajedničkom korištenju igala u zadnjih mjesec dana,38,6% ovisnika odgovorilo je potvrdno u anketi2002. godine, 33,1% u anketi 2003. godine, a 29,3%potvrdno je odgovorilo 2004. godine. Među liječenimheroinskim ovisnicima je i nadalje vrlo niska prevalencijaHIV-a (tek 0,5%), dok je zaraženost virusimaserumskog hepatitisa visoka (19,2% hepatitis B i čak47,4% hepatitis C). Izrazito niska razina HIV-a međuovisnicima u Hrvatskoj nije rezultat nekakvog pretpostavljenogkvalitetnog rada na prevenciji širenjaHIV-a među samim ovisnicima, koliko puke sreće dau Hrvatskoj naprosto nema velike epidemije. Da jekojim slučajem drugačije, Hrvatska bi se s time teškoznala nositi.Sustavi prevencije i tretmana ovisnika koji su uHrvatskoj nedovoljno razvijeni i tek su u fazi nastankauključuju:- “Drop-in” centre za smanjenje štete, programezamjene igala i “outreach” službe socijalne skrbiza ovisnike. Pionirski akteri domaće scene zasmanjenje štete su: Crveni križ Hrvatske i udrugaLet u Zagrebu; Help, kao nositelji programazamjene igala, i Novi život, za sada je jedina jedinicasocijalne “outreach” skrbi za ovisnike u Hrvatskoj, uSplitu; te Terra u Rijeci, koja je pored zamjene igalapokrenula prvi "drop-in" centar za ovisnike.- Programe liječenja metadonom koji su u nasnezadovoljavajuće strukturirani s posljedičnovisokom stopom zlouporabe metadona izvanterapijskog konteksta. Zbog dezorganiziranogsustava distribucije pozitivni terapijski potencijaliprimjene metadona ne dolaze do izražaja. Štoviše,on se u Hrvatskoj pojavljuje kao druga najopasnijailegalna ulična droga, a ovisnici koji su na terapijiodržavanja metadonom se ne resocijaliziraju,nego žive kaotično destruktivnim životnim stilomistovjetnim onom u heroinskih ovisnika.124