Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 1KONCEPT SOCIJALNE ISKLJUČENOSTIpojednostavljeni postupak koordinacije s manjimbrojem jednostavnijih izvješća te većom pažnjomusmjerenom na NAP. EK je predložila da državečlanice na nacionalnoj razini imenuju “Gospodina” ili“Gospođu Lisabon” koji bi nadzirali provedbu reformidogovorenih u okviru Lisabonske strategije. Takođerje uklonila naglasak na ciljeve, 7 te je kao jedini ciljostalo 3% BDP-a koji će se posvetiti istraživanju i razvojudo 2010. Rok provedbe Strategije pomaknut jesa srednjoročnog na dugoročno roka uz hitnu akciju.Pregledom Lisabonske strategije koji je proveden napolovici njezina trajanja otvoreno se zahtijevalo da sesvi socioekonomski procesi EU-a više usredotoče naprovedbu i vidljivost.U ožujku 2006., EK je usvojila novi okvir za processocijalne skrbi i socijalnog uključivanja. Ovaj okviruključuje novi niz zajedničkih ciljeva: tri po važnostiglavna cilja 8 i ciljeve za svako od tri područja politikesocijalne uključenosti; 9 mirovine, zdravstvenuzaštitu i dugotrajnu skrb. Ovaj se napredak temeljina Priopćenju EK koje je usvojeno u prosincu 2005.pod nazivom: “Raditi zajedno, raditi bolje: Novi okvirza OMC u politici socijalne skrbi i uključenosti u EU”.U tom je Priopćenju prikazan prijedlog za izradumoderniziranog okvira za daljnji razvoj OMC-a kojibi trebao otpočeti u jesen 2006. U njemu je uzetou obzir iskustvo koje je prikupljeno do danas krozprošla ocjenjivanja i vrednovanja OMC-a 10 koja suprovodile države članice. Revidirana se Lisabonskastrategija koncentrira na politiku povećanja zaposlenostii pokušava premostiti jaz u provedbi koji jeutvrđen revizijom.Ovo bi općenitije predstavljanje ciljeva trebaloomogućiti državama članicama i državama kandidatkinjamada se svaka u svojem nacionalnomkontekstu usredotoči na prioritete politike kao štosu, na primjer, beskućništvo, siromaštvo djece iotuđenje mladih, useljeničke i etničke manjine, osobes teškoćama te e-uključenost ili nejednakosti uobrazovanju i stručnom osposobljavanju. U njemu seodražavaju lekcije naučene iz analize provedbe NAPza uključivanje za 2005. — da je ciljeve uključivanjapotrebno uvrstiti u odgovarajuće javne politike,uključujući programe strukturalnih fondova i politikuobrazovanja i stručnog osposobljavanja, te da dobroupravljanje unaprjeđuje kreiranje politike.Prilikom razmatranja socijalne isključenosti potrebnoje uzeti u obzir i nacionalne specifičnosti. Velike surazlike u ozbiljnosti socijalnog stanja u svakoj državi,kao i u obvezama vlada i zajednica da se poboljša socijalnasigurnost. Čini se da to, između ostalog, ovisii o socijalnim, povijesnim i kulturnim vrijednostima,razini razvijenosti i učinkovitosti sustava socijalneskrbi, razini socijalnih transfera, formalnih i neformalnihustanova, osjećaju za zajednicu i solidarnostte razini socijalnog kapitala. Wood (1997.) ilustrira7 Ovo se odnosi na pregled Lisabonskog procesa općenito ali ne i kad se radi o siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Novi okvir za OMCnaglašava ponovno fokusiranje na određivanje ciljeva.8 Tri nova cilja su:(a) Promicanje socijalne povezanosti i jednakih mogućnosti za sve kroz adekvatne, dostupne, financijski održive, prilagodljive iučinkovite politike sustava socijalne skrbi i socijalne uključivanja.(b) Blisko međusobno djelovanje s Lisabonskim ciljevima na postizanju većeg gospodarskog rasta i većeg broja i boljih radnih mjesta,kao i sa Strategijom održivog razvoja EU.(c) Jačanje upravljanja, transparentnosti i sudjelovanja zainteresiranih strana u izradi, provedbi i praćenju politike.9 Ciljevi socijalnog uključivanja su:20(d) Osigurati aktivno socijalno uključivanje svih promicanjem sudjelovanja u tržištu rada i borbom protiv siromaštva i isključenostimeđu najmarginaliziranijim ljudima i skupinama.(e) Jamčiti pristup svih osnovnim sredstvima, pravima i socijalnim službama koji su potrebni za sudjelovanje u društvu i istovremenorješavati ekstremne oblike isključenosti i boriti se protiv svih oblika diskriminacije koja vodi ka isključenosti.(f) Osigurati da su politike socijalnog uključivanja dobro koordinirane i da uključuju sve razine vlasti i mjerodavne čimbenike,uključujući osobe koje trpe zbog siromaštva, da su djelatne i djelotvorne i uključene u sve relevantne interese zajednice, uključujućipolitike gospodarstva, proračuna, obrazovanja i stručnog osposobljavanja te programe strukturalnih fondova (posebno ESF) i dasu ‘gender mainstreamed’ (pojam se odnosi na uključivanje koncepta ravnopravnosti spolova u javne politike na svim razinama isve segmente društva).Ali, proces izrade JIM-a u Hrvatskoj slijedi logiku starih ciljeva (prema dokumentu iz Bruxellesa od 30. studenog 2000., pod naslovom“Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – Definicija odgovarajućih ciljeva”. No, čim potpiše JIM Hrvatska će morati poštivati uvjetenovih ciljeva i modernizirani pristup.10 Bruxelles, 8. ožujka 2006., SEC(2006) 345, Radni dokument osoblja Komisije, Ocjena Otvorene metode koordinacije socijalne zaštite isocijalne uključenosti. Odgovori na ocjenu pokazuju da oni koji su joj bliski cijene OMC. Pitanje zapravo nije je li OMC korisna već je li onadovoljna da odgovori izazovu?