13.07.2015 Views

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3raditi nacrt novog programa za borbu protiv siromaštvai <strong>socijalne</strong> isključenosti. To će biti prilika da se prepoznajuživotni uvjeti djece u <strong>Hrvatskoj</strong> i izradi sveobuhvatnastrategija kako bi se osigurala njihova dobrobit.U proteklih pet godina smanjenje siromaštva djecepostalo je izričitim prioritetom procesa za socijalnuuključenost u EU. No, iskustva EU država članica pokazujuda je za dobrobit djece potrebno primijeniti nekirazlovrsniji pristup te da nije dovoljno usredotočiti sesamo na smanjenje siromašnih primanja. Države koje sepokazuju uspješne bilo po smanjenju visokog siromaštvadjece (kao Ujedinjeno Kraljevstvo) ili po tome što suuspjele održati siromaštvo djece na niskoj razini (kaoskandinavske zemlje), usvojile su multidimenzionalnustrategiju kako bi pomogle djeci i njihovim obiteljima.Kako bi se podržala dobrobit djece i njihovih obitelji,politike i službe moraju uzeti u obzir sredstva kojimadjeca imaju pristup i oskudicu djece u različitim dimenzijamanjihova života kao što su obiteljska situacija,materijalna situacija, obrazovanje, subjektivnozdravlje i dobrobit, njihovo rizično ponašanje i sigurnost.Neke skupine djece, na primjer djeca u ustanovama,žive u posebno nepovoljnim okolnostima te imprijeti velika opasnost od <strong>socijalne</strong> isključenosti. No,kao i koncept dobrobiti, ranjivost nije jasno definiranakategorija – na svako dijete koje je isključeno iz regularnihtokova društva, dolaze mnoga druga djeca kojasu ugrožena, ali mogu ostaju skrivena.3.16.1. Stanje u obitelji 172Kvaliteta obiteljskih odnosa je jedan od najvažnijihčimbenika za dobrobit djeteta. Povjerenje i emocionalnatoplina između roditelja i djeteta su osnova nakojoj dijete razvija svoje samopouzdanje i sposobnostida se nosi s poteškoćama u društvu (Orthneret al., 2004., Hoelscher 2003.). U <strong>Hrvatskoj</strong> je kohezijaobitelji još uvijek jaka. Većina djece (89,3%) odrastauz oba roditelja, 7,4% uz jednog roditelja, a samo2,8% živi u posvojenim obiteljima (Currie et al., 2004.).Istraživanje o zdravlju i ponašanju djece školske dobi(HBSC) pokazuje da je posebno mlađim sudionicimau istraživanju lakše razgovarati sa svojim roditeljima.Samo komunikacija između djevojaka u tinejdžerskojdobi i njihovih očeva postaje teža.Grafikon 15: Djeca kojoj nije teško razgovarati s majkomi ocem10090807060504011 god. 13 god. 15 god.djevojčice - majkedjevojčice - očeviIzvor: HBSC 2001 (Currie et al., 2004)dječaci - majkedječaci - očeviTradicionalno jaka uloga obitelji u hrvatskomdruštvu koja pruža skrb djeci na neki je načinoslobodila državu od izrade učinkovitih sustavapomoći djeci i njihovim obiteljima. Time sepovećava ranjivost djece kad se obiteljski odnosinađu pod pritiskom. Primjer za to je nasilje uobitelji. Prema podacima Ureda pravobraniteljiceza djecu 173 uočeno je da su djeca u 48% (2004.godine) odnosno 53% (2005. godine) slučajevabila žrtve obiteljskog nasilja, pri čemu je izloženostpsihičkom zlostavljanju bila najveća.Istraživanja koja su provedena s djecom i mladimaukazuju da su fizička kazna i verbalno zlostavljanjejoš uvijek široko rasprostranjeni. IstraživanjeMladi glasovi UNICEF-a pokazalo je da 71% djecetrpi nasilno ponašanje u kući (uključujući i verbalno),a 15% djece to trpi često ili vrlo često. Sličnoistraživanje na Sveučilištu u Zagrebu pokazuje daje tri četvrtine studenata iskusilo neki oblik fizičkognasilja u svojoj obitelji dok u jednoj drugoj studiji,trećina 13-15-godišnjaka kaže da ih se kod kućefizički kažnjava (Bošnjak et al., 2002.).172 Ovo poglavlje govori o onom što se u <strong>Hrvatskoj</strong> zna o dobrobiti djece u ovim različitim dimenzijama. Poglavlje se temelji uglavnom napodacima iz indeksa dobrobiti djeteta u zemljama CEE/CIS (Richardson et al., 2006.) te iz Istraživanja o zdravlju i ponašanju djece školskedobi (Health Behaviour in School Aged Children Survey - HBSC) koje obuhvaća 35 zemalja, uglavnom iz cijele Europe (Currie et al., 2004.).173 Izvor: Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2004. godinu i Informacija o radu Ureda pravobranitelja za djecu za 2005. godinu.129

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!