Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 1KONCEPT SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI1.2. Metoda otvorene koordinacijeHrvatska je Vlada 2001. podnijela molbu za pristupEU te 2004. dobila status države kandidatkinje. Ubrzonakon toga Hrvatska je počela s pripremama zapunopravno članstvo u EU te je primila poziv za izradunacrta Zajedničkog memoranduma o socijalnouključivanju (Joint Inclusion Memorandum - JIM) sEuropskom komisijom (EK) koji se temelji na nalazimaVijeća Europe iz Göteborga 2001. Vijeće je odlučiloda Europska komisija i države kandidatkinje trebajupokrenuti kooperativni proces koji promiče punosudjelovanje država kandidatkinja u gospodarskimi socijalnim politikama EU. Izrađuju se Zajedničkimemorandumi o socijalnom uključivanju kako bi sesvakoj državi pomoglo da se pripremi za sudjelovanjeu Otvorenoj metodi koordinacije (OMC) koja je uokviru Lisabonske strategije pokrenuta akcijom zaiskorjenjivanje siromaštva u EU do 2010.Dosad je OMC olakšala konstruktivni dijalog izmeđuEuropske komisije, država članica i ostalih sudionika uodnosu na zajedničke ciljeve politike, najbolju praksui dobro upravljanje, uz istovremeno poštivanjesupsidijarnosti. OMC je ohrabrila države članice dapojačaju svoje napore u borbi protiv siromaštva i socijalneisključenosti te je promicala razmjenu politikao održavanju adekvatnih i održivih mirovina. 2 Kad seOMC primijeni na socijalno uključivanje i mirovine,vidi se da uključuje: suglasnost o zajedničkim ciljevimakoji određuju visoku zajedničku svrhu; pripremuNacionalnih akcijskih planova (National Action Plans- NAPs) za socijalno uključivanje koji se izrađuju svakedvije godine i Nacionalnih izvješća o strategiji (NationalStrategy Reports - NSRs) za mirovine; ocjenuplanova/strategija u Zajedničlim izvješćima Komisije/Vijeća; te zajednički rad na pokazateljima kako bi seomogućilo obostrano razumijevanje, vrednovanje i,po potrebi, postavljanje ciljeva. OMC je osigurala okvirza razmjenu i učenje istovremeno promičući otvorenost,transparentnost i sudjelovanje zainteresiranihskupina (kako u Europi tako i u pojedinim državama)kao sredstva za bolje kreiranje politike.JIM je utvrdio i prikazao glavne izazove s kojima seHrvatska suočava u borbi sa siromaštvom i socijalnomisključenošću. Njime se procjenjuju prednosti i slabostipostojećih socijalnih politika i utvrđuju budući izazovii prioriteti. JIM predstavlja glavne političke mjere kojesu poduzete kako bi se politika u Hrvatskoj uskladilasa zajedničkim ciljevima EU. Memorandum naglašavaglavne političke probleme koji će se pratiti i kasnijepregledavati te analizira kako uključiti i koordiniratinapore u vezi siromaštva i socijalne isključenosti u svarelevantna područja politike.Priprema i potpisivanje JIM-a od strane Hrvatskei EK predstavlja čvrstu obvezu obje strane da sesiromaštvo i socijalna isključenost uklone stavljanjemovih problema što je moguće bliže središtu kreiranjanacionalne politike. Davanje podrške OMC-u značinadu da će Hrvatska, nakon proširenja, donijeti novuenergiju i predanost procesu socijalne uključenosti.To je izuzetno važno za ostvarenje cilja EuropskogVijeća iz Lisabona da se snažno utječe na iskorjenjivanjesiromaštva kroz promicanje veće socijalnepovezanosti do 2010.Kao i većina novih država članica, Hrvatska sesuočava s ozbiljnim izazovima koje donosi socijalnouključivanje dok istovremeno transformirasvoje društvo i restrukturira gospodarstvo. No borbaHrvatske sa siromaštvom i socijalnom isključenošćunije ništa teža u usporedbi s ostalim državamačlanicama EU. 3 Prijedlog hrvatskog JIM-a pokazuje dasu opasnosti koje su povezane sa siromaštvom i socijalnomisključenošću slične onima koje su utvrđeneu zadnjem Zajedničkom izvješću o uključivanju uEU. Izvješće prikazuje iste mnogostrane uzrokesiromaštva i socijalne isključenosti koji su utvrđeni iu slučaju Hrvatske, kao što su dugotrajna ovisnost oniskom ili nedostatnom dohotku, dugotrajna nezaposlenost,4 niske plaće i/ili niska kvaliteta zaposlenja,niska razina obrazovanja i usavršavanja, djeca kojaodrastaju u ugroženim obiteljima, fizički i mentalniinvaliditet, ruralno-urbane razlike, rasizam, diskriminacijai, u manjoj mjeri, beskućništvo i imigracijskiproblemi.182 Čitatelj treba imati na umu da su, od početka OMC-a, “veća socijalna povezanost” i “održivost mirovinskog sustava” postali dva segmentaOMC-a. Kasnije je Vijeće Europe pokušalo proširiti rad na budućnost zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi.3 Opasnost od siromaštva kao pokazatelj socijalne isključenosti u 10 najnovijih država članica EU dosiže razinu od 15% ukupnog brojastanovništva i jednaka je opasnosti u starim državama članicama, no kreće se u rasponu od 8% u Republici Češkoj do 21% u RepubliciSlovačkoj (Komisija Europske zajednice, 2005). Da ne postoji sustav socijalnih transfera, ukupna opasnost od siromaštva u novim državamačlanicama kretala bi se oko 29%.4 Prema istraživanju ovog pitanja (Gallie, 2004), čini se da nezaposlenost ne vodi ka većoj socijalnoj isključenosti a u državama članicamaEU nema nikakvih ekonometrijskih dokaza da su socijalno isključeni imali više poteškoća s uključivanjem u tržište rada. Podaci pokazuju datamo gdje isključenost postoji, ona je više vezana uz utjecaj kojeg vrši obostrano pojačavano djelovanje nezaposlenosti i siromaštva.