Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3venih službi ocjenjuje niskom. 82 Potvrđuje se postojanjeotežanih faktora kao što su: predugo čekanjena termin pregleda i troškovi posjete liječniku, ali inedostatne informacije o pristupačnosti kao i onekoje se odnose na pravo prednosti na šalterima ubolnicama te raznim čekaonicama za preglede. Bezobzira na to što je nekad bilo pravilo da invalidi imajuprednost, danas nema propisa koji jednoznačnouređuje taj problem.Već dulje vrijeme kroz civilni sektor se ukazuje nagotovo banalan, ali iznimno važan problem u zdravstvenimustanovama, a to je neprilagođenost WC-a zaosobe s invaliditetom (nisko postavljene školjke i bezrukohvata). Problem postojanja prostornih preprekai neadekvatne opreme za tjelesne invalide u zdravstvenimustanovama smanjuje se sa svakom novominvesticijom, ali tu dolazi do izražaja spol osobe sinvaliditetom. Muškarci su u povoljnijem položajujer u većini slučajeva spol nema utjecaja osim kodginekoloških pregleda za žene invalide gdje stanjenije u potpunosti zadovoljavajuće, 83 bez obzira nauložene napore. Poseban problem nezadovoljstvaučinkovitosti zdravstvenih službi je činjenica daliječnici ne popunjavaju obrasce za Hrvatski registarosoba s invaliditetom, čime se dovodi u pitanjeažurnost podataka o osobama s invaliditetom.3.5.4. Pristup obrazovanjuIskustvo govori da još uvijek zbog neprilagođenostii neopremljenosti škola, učenici s trajnim tjelesnimoštećenjima često ne mogu ostvariti svoje pravo iobvezu na osnovno školovanje u blizini svog mjestastanovanja. Često je jedina mogućnost za školovanje,i praksa u Hrvatskoj, uputiti ih na školovanje izvannjihove društvene sredine, u škole bez prostornihprepreka ili vrlo često u posebne ustanove. Posljedicatoga je izdvajanje iz obitelji i prirodne sredine.Ovakvim pristupom im se u konačnici smanjujušanse za zapošljavanje u vlastitoj sredini iz koje su biliprivremeno izdvojeni, kao i kvalitetno uključivanje uredovan život. Na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanjai športa (MZOŠ) 2005. godine u partnerstvus Hrvatskim savezom udruga tjelesnih invalida pokrenutoje snimanje postojećeg stanja i potreba gledeprostornih prilagodbi škola s ciljem stvaranja mrežeškola na državnoj razini po kriteriju pristupačnosti.Unatrag nekoliko godina udruge roditelja i osoba sinvaliditetom vrše snažan pritisak na rješavanje problemapristupačnosti 84 te se u suradnji s nadležnimministarstvom i u dogovoru s lokalnom upravomrješavaju problemi školovanja. Začuđuje da se krajsvih propisa i znanja o problemu još uvijek grade noviškolski objekti koji ne vode računa o pristupačnosti,a škole koje imaju ugrađeno dizalo ne brinu o osiguranjusredstva za njihovo održavanje. No, s drugestrane, postoje primjeri dobre prakse koji govore dau Hrvatskoj 28 škola ima dizalo, 127 prilagođen sanitarničvor, 303 ima rampu na glavnom ulazu, 1.196(72%) vrata minimalne širine od 90 cm, te 561 (34%)stepenice manjeg nagiba s rukohvatom. 85Pristupačnost podrazumijeva da se mrežom školasvakom osnovnoškolskom obvezniku mora osiguratimogućnost redovitog osnovnog školovanja u osnovnojškoli ili drugoj ovlaštenoj ustanovi, odnosnoobjektu škole ili ustanove primjereno udaljenom odmjesta stanovanja, uz prometnu povezanost koja neugrožava sigurnost učenika. No kada se spominju preprekeu obrazovanju, postoje i one manje očiglednekao što su:- neadekvatna edukacija stručnog osoblja;- nedostatak timskog i patronažnog stručnog rada;- nedostatak mreže podrške obiteljima (prijevoz,osobni asistent, povremena skrb za dijete, pomoću kući i slično);- tehnička neopremljenosti javnih i obrazovnihinstitucija;- manjkavosti u savladavanju socijalnih vještinai vještina samozbrinjavanja u skladu s njihovimpreostalim mogućnostima;- nedovoljna društvena prihvaćenost različitosti,to jest nedostatno razumijevanje i prihvaćanjerazličitosti u zajednici.82 UNDP (2006a.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti”. UNDP, Zagreb,Hrvatska.83 Prilagođeno pet ginekoloških ambulanti za žene s invaliditetom u Zagrebu (2), Rijeci, Splitu i Osijeku; dostupno na: www.mzss.hr.84 Djelovanjem udruge tjelesnih invalida 1999. izgrađeno je dizalo u OŠ Velika Gorica, a 2000. u Studentskom domu Cvjetno naselje uZagrebu 19 soba prilagođeno je studentima s tjelesnim invaliditetom.85 Analiza stanja pristupačnosti osnovnih škola u RH 2006., HSUTI u suradnji s MZOŠ.67