Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3oblikovanju programa podrške. Zadaća je središnjedržave da osigura programe socijalnog stanovanjaza obitelji s najnižim primanjima. Sadašnji državnipoticajni stambeni programi su uglavnom usmjerenina slojeve koji su zaposleni i kreditno sposobni.Za uspješno smanjivanje rizika od beskućništva,nužna je kontinuirana i sustavna međusektorskasuradnja svih referentnih socijalnih službi: socijalneskrbi, zdravstva, obrazovanja, rada i zapošljavanja,obiteljske i stambene politike. Preventivnim aktivnostimakod socijalno ugroženih obitelji mogu seznačajno smanjiti rizici od zapadanja u beskućništvo.Multidisciplinarni timovi trebali bi razvijati pomoć uzajednici (u obiteljima, školama i na ulici) više vremenai napora trebalo bi posvetiti radu ‘na terenu’jer u trenutku kad se pojedinci prijave socijalnimslužbama, obično su već zapali u duboke probleme izkojih vlastitim snagama ne mogu izići.Princip rada socijalnih službi trebao bi biti individualnovođenje slučajeva i aktivno praćenje korisnika socijalnihprograma sa ciljem da što prije napuste sustavsocijalne skrbi. Planirana informatizacija i povezivanjerazličitih baza podataka vertikalno (između državne,županijske i lokalne razine) kao i horizontalno međurazličitim sektorima (socijalna skrb, mirovinski izdravstveni sustav, zapošljavanje, obrazovanje itd.)trebalo bi pridonijeti većoj učinkovitosti i boljojusmjerenosti socijalne skrbi.Zakonska regulacija beskućništva i rizika od nemogućnostiostvarivanja adekvatnog stanovanjatakođer je potrebna. Sve trenutne oblike pomoći (naprimjer, pravo na pomoć u podmirivanju troškovastanovanju, pomoć za hitnu sanaciju stana, pokrivanjenagomilanih dugova za režije i podmirenje troškovaogrijeva) mogu ostvariti samo osobe sa stalnimprebivalištem u mjestu koje je u nadležnosti određenogCentra za socijalnu skrb. Također, korisnici prenoćištasu istaknuli potrebu za besplatnom pravnom pomoćite bi takve usluge trebalo organizirati kroz nevladineudruge uz potporu države ili lokalne zajednice. 150U mnogim slučajevima bi pravovremena pravnapomoć mogla spriječiti da građani ne postanu žrtvefinancijskih malverzacija ili imovinskih prijevara kao ida im se uz pravodobno informiranje o mogućnostimaostvarivanja svojih socijalnih prava pomogne da sevlastitim snagama izvuku iz nepredviđenih poteškoća.3.13. Osobe koje žive sa HIV-omOkvir 19: Osobno iskustvoN. ima 59 godina i s obitelji živi u malom gradiću uHrvatskoj. Prije 7 godina saznao je da je HIV pozitivante je do pojave tzv. trojne terapije (antiretrovirusnihlijekova) imao dosta zdravstvenih problema. Zbogranije prometne nesreće, gospodin N. imao je 20%vida na samo jedno oko. Samo jedan oftalmologu Hrvatskoj bio ga je voljan pregledati. Zajedno sjoš jednim izvanrednim liječnikom HIV pozitivnihpacijenata u Hrvatskoj dao je mišljenje da se jedinovitrektomijom može vratiti vid gospodinu N..U Hrvatskoj se takva operacija radi samo najednom mjestu, u Zagrebu i na nju se čeka jakodugo. Međutim, gospodinu N. rečeno je da se HIVpozitivne osobe ne operiraju, jer je aparatura jakoskupa, a nakon operacije više ne bi bila upotrebljiva.Poznato je da se nakon ovakvih operacijainstrumenti ne bacaju. Zahvaljujući upornostiizvanrednog hrvatskog liječnika i Hrvatske udrugeza oboljele od HIV-a iznašlo se rješenje. Stupilo seu kontakt sa Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje (HZZO-om), koje je predložilo liječenje uinozemstvu na teret HZZO-a.Za ovu operaciju međutim, mišljenje medicinskogvijeća je bilo potrebno. No ljekari su samo prelistalinalaze (u par sekundi) bez da pregledaju pacijentaosobno. Iz toga su dali mišljenje: „... [da] operacijaneće ništa bitno promijeniti; pitanje je da li ćebolesnik uopće moći podnijeti takvu operaciju...“ uzdodatak jednog profesora: „Pa što hoće, ionako ćeumrijeti?!“ Usprkos svemu, N. Je uspješno operiranu inozemstvu i vratio se u Hrvatsku.Izvor: Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV). Objavljenou biltenu Hrvatske udruge za oboljele od HIV-a: „HIV/AIDS INFO“I/II 2001, a trenutno se nalazi na www.huhiv.hr.3.13.1. Ljudska pravaHIV infekcija zabilježena je u Hrvatskoj po prvi put1985. godine kada je evidentirano 9 osoba sa HIVom.Obzirom da Hrvatska ima razvijenu turističku150 Odvjetnica angažirana kroz Udrugu MoSt u Splitu nije u mogućnosti preuzeti sve dugotrajne sudske procese i provesti ih do krajatako da uglavnom pomaže savjetima. Procesi se uglavnom odnose na: ostavštine, podjele imovine, brakorazvodne parnice, a u nekimslučajevima su prisutni i kazneni postupci protiv korisnika Prihvatilišta (neplaćanje alimentacije, zanemarivanje djece, manje krađe iuništavanje tuđe imovine i sl.).111