Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST POGLAVLJE 2ne mora biti jednaka prosječnoj razini formalnogobrazovanja, već pozornost treba pridati i zdravstvenomstanju stanovništva. Nejednake mogućnostilako se prenose s jednog naraštaja na idući, jer djecasiromašnih ili socijalno izoliranih roditelja često imajusuženi prostor za napredak i više su izložena neuspjehuu obrazovanju, u stjecanju dobrog zdravstvenogstanja, pristojnog zaposlenja i sigurnog dohotka (SvjetskaBanka, 2006). Prema pokazatelju društvenograzvoja (Human Development Index) (UNDP, 2005.) kojimnogo bolje izražava kvalitetu života jer obuhvaća iočekivano trajanje života i obrazovanje, Hrvatska se2003. godine nalazila na 45. mjestu među 57 zemaljas visokom razinom društvenog razvoja. Hrvatska jezabilježila značajno povećanje vrijednosti spomenutogpokazatelja s 0,799 u 1995. godini, na 0,826 u2000. godini i 0,841 u 2003. godini.Obrazovanje, podizanje razine znanja i stručnostiObrazovanje je neusporedivo najvažnija odrednicazapošljivosti. U Hrvatskoj, obrazovanije osobe lakše ibrže nalaze posao te uživanju popratne netržišne učinke(npr. lakši pristup informacijama, veću brigu o vlastitomzdravlju i aktivnije sudjelovanje u društvenom životu- čime se potiče odgovorno demokratsko ponašanjegrađana - izbor demokratske vlasti i ostvarivanje vladavineprava). Nesudjelovanje u obrazovanju posebno jeopasno za djecu siromašnih osoba. Djeca siromašnihu Hrvatskoj imaju znatno veću vjerojatnost ranijegispadanja iz obrazovnog sustava, čime su smanjene njihovemogućnosti zapošljavanja i pojačana opasnost odostajanja u siromaštvu (Svjetska Banka, 2001.). Znatanbroj mladih u Hrvatskoj ispadne iz srednjega i pogotovovisokog obrazovanja. To je, među ostalim, uzrokovanoopasnim nedostatkom škola druge prilike 24 , namijenjenihmladima koji su ispali iz obrazovanja.Sustavna prevencija i nastojanje da mladi ljudi neispadnu iz obrazovnog procesa može se ostvariti optimalnomfleksibilizacijom i prohodnošću obrazovanja.Fleksibilizacija podrazumijeva prilagodljivost sustavaobrazovanja potrebama sudionika, društva i tržišta.Fleksibilnost obrazovanja može se postići recertifikacijompostojeće osposobljenosti pojedinca i priznavanjemrezultata neformalnog obrazovanja i samoobrazovanja,odnosno uvođenjem sustava priznavanja neformalno iinformalno stečenih kvalifikacija (uvođenjem osobnihiskaznica o stečenim sposobnostima). Prohodnostpodrazumijeva izbjegavanje slijepih ulica – onihobrazovnih putova (tipova programa) iz kojih nijemoguće prijeći u viši stupanj obrazovanja ili programdruge vrste istoga stupnja obrazovanja. Slijepe ulicesmanjuju dostupnost (demokratičnost) obrazovanjai iskorištenost ljudskih potencijala. Prohodnost sepostiže uspostavljanjem dovoljnog broja vertikalnih ihorizontalnih prolaza između različitih smjerova sustava,čime se smanjuje njegova selektivnost, a izbjegavauprosječivanje učeničkih postignuća. Za prohodnostsustava osobito su važne veze i mogućnost prijelaza izjedne u drugu razinu obrazovanja.S obzirom na obrazovanje i zapošljavanje mladih, mjerekoje potiču povratak u sustav obrazovanja i sudjelovanje,posebno, u srednjem i visokom obrazovanju mogupridonijeti povećanju zapošljivosti, smanjivanju nezaposlenosti,sprječavanju (ili ublažavanju) dugotrajne nezaposlenostii socijalne isključenosti. U svim članicamaEU i u razvijenim europskim zemljama u posljednjih25 godina uglavnom je povećano sudjelovanje uobrazovanju, ali su razlike između pojedinih zemalja,područja određene zemlje i pojedinih socijalno-ekonomskihi etničkih skupina velike. Iako se stanje i uzrocinezaposlenosti u Hrvatskoj znatno razlikuju od onogau EU, ipak su stope nezaposlenosti osjetno više međuosobama niže obrazovne razine. Stoga se procjenjujeda bi Hrvatska, poput Francuske i Finske, imala znatnekoristi od motiviranja mladih nezaposlenih za daljnjeobrazovanje te, poput Španjolske i Italije, od motiviranjaza povećanje mogućnosti i programa strukovnog obrazovanjai osposobljavanja, te većeg sudjelovanja mladihu njemu (OECD, 1996.). Značajne napore mora se uložitiu poboljšanje osnovnih znanja i stručnosti dugotrajnonezaposlenih te u razvoj novog pristupa i programa kojibi podrazumijevali stjecanje radnog iskustva.Obrazovanje je postalo društveno prihvatljiv načinvrednovanja ljudi. Čini se da su bolje obrazovanipametniji i odaniji radu, pa je lagan odabir zazapošljavanje na temelju završenog obrazovanja.24 Tu funkciju uglavnom vrši srednje obrazovanje za odrasle koje u Hrvatskoj godišnje završi oko 2000 osoba, od toga dvije trećine sumlađe od 24. godine.33