Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 33.12. BeskućniciOkvir 17: Osobno iskustvoNada ima 60 godina, njegovane je vanjštine,ima kćer i dvoje unuka. Trenutno je korisnicaprenoćišta za beskućnike iako je prije godinudana živjela u svom stanu. Kako sama kaže:„50 posto sam kriva sama, a 50 posto pravnadržava koja ne funkcionira.“ Nakon što se kćerudala, stan joj je bio prevelik pa ga je prodala isav novac uložila u banku koja je otišla u stečaj.Njezina kćer sa mužem živi u malom stanu i neželi ih opterećivati svojim boravkom. „Mlado istaro ne idu skupa. Ja ne mogu sa svoje dvojeunučadi spavati u istoj sobi.“ Trenutno čekarješenje za invalidsku mirovinu s kojom ćemoći plaćati podstanarski smještaj. Nada sedočekati završetak stečajnog postupka u bancite djelomičnom povratu uloženih sredstava.Nada je psihički oboljela, ima tešku depresiju temora redovito uzimati lijekove. (Priča je uzeta izrasprave sa fokus grupom, UNDP).Ovaj primjer je tipičan za novu pojavubeskućništva u tranzicijskim zemljama gdje suosobe cijelog života imali sigurno zaposlenje,obitelj i stan, te se ne snalaze u tranzicijskomperiodu tržišne nesigurnosti, privatizacijestambenog fonda i propadanja poduzeća ukojima su očekivali dočekati mirovinu.3.12.1. Ljudska pravaU Općoj deklaraciji o pravima čovjeka pravo nastanovanje je navedeno kao jedno od osnovnihljudskih prava. U Ustavu Republike Hrvatske, pravona stanovanje se ne spominje izrijekom već se ističeda je država dužna ostvarivati pravo na dostojan životsvim svojim građanima, 142 a posebno treba pomagatiosobama s invaliditetom te onima koji su nemoćni,nezaposleni ili nesposobni za rad. 143 Budući da jeostanak ‘bez krova nad glavom’ relativno nova pojavau Hrvatskoj, do sada nije obuhvaćen niti Zakonom osocijalnoj skrbi niti nekim drugim zakonskim aktima,iako je većina beskućnika evidentirana kao trajnikorisnici prava i pomoći u sustavu socijalne skrbi. Ostvarivanjeprava iz sustava socijalne skrbi uvjetovanoje prijavljenim boravištem u županiji gdje se pomoćtraži pa su beskućnici koji nemaju uredne dokumentelišeni svih prava te ovise o humanitarnim, crkvenim inevladinim organizacijama.U Nacionalnim akcijskim planovima za borbu protivsocijalne isključenosti (NAP/incl) u deset novih članicaEuropske Unije, termin beskućnik se odnosi isključivona ljude koji žive ‘bez krova nad glavom’. Takvo jeodređenje puno restriktivnije nego u Nacionalnimakcijskim planovima 15 starih članica EU, gdje seopćenitije promatraju sve situacije ‘beskućništva’ tese uzimaju u obzir različiti stupnjevi deprivacije u ostvarivanjuadekvatnog i zdravog stanovanja (IzvješćeEuropske komisije o Nacionalnim planovima za borbuprotiv socijalne isključenosti u 10 novih članica EU,2005).Definicije beskućništva i konceptualne okvirepomoću kojih se ono prati, procjenjuje i pomoću kojihse planiraju mjere socijalne politike, razvila je skupinaeksperata Eurostata kao i FEANTSA (Federacijanacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima).FEANTSA tipologija beskućništva uzima u obzirfizičku, socijalnu i pravnu dimenziju stanovanja terazvija 4 osnovna koncepta deprivacije: Bez krovanad glavom, Bez doma, Bez sigurnog stanovanja,Bez adekvatnog stanovanja. U prvu kategoriju ‘Bezkrova nad glavom’ pripadaju ljudi koji žive na ulici ioni koji koriste prenoćišta za beskućnike. U drugukategoriju ‘Bez doma’ uvršteni su oni koji žive uhostelima za beskućnike, u privremenom smještaju,ženskim skloništima, azilima za strance, privremenimsmještajima za radnike imigrante, u zatvorima i medicinskiminstitucijama te svim ostalim vrstama subvencioniranogi privremenog smještaja. Nesigurnostanovanje obuhvaća ljude koji privremeno žive saširom obitelji ili prijateljima, koji nemaju legalno pravona smještaj koji koriste, koji žive u stanovima iz kojihim prijeti deložacija ili osobe koje žive u stalnoj prijetnjiod obiteljskog nasilja. Neadekvatno stanovanjese odnosi na život u privremenim i nestandardnimstrukturama poput kamp kućica, u zgradama koje supredviđene za rušenje ili neprimjerene za stanovanjekao i smještaj u prenapučenim stanovima.142 ‘Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanjeprava na dostojan život.’.Ustav RH, članak 62.143 Ustav RH, članak 57.105