Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 4KLJUČNI IZAZOVIPoglavlje 4:Ključni izazovi4.1. UvodKako bi se smanjila socijalna isključenost u suvremenojHrvatskoj, potrebni su novi načini razmišljanja, zasnovanina teoretskom, konceptualnom i praktičnomrazumijevanju koje je povezano s radom na revitalizacijieuropskog socijalnog modela u kontekstupodataka u prva tri poglavlja ovog izvješća. Prirodasocijalne isključenosti, njena kompleksnost te heterogenostproživljenih iskustava onih koji su socijalnoisključeni u Hrvatskoj danas, nalaže potrebu širegraspona mudrih, aktivnih, fleksibilnih i dinamičkihpolitika od onih koje su trenutno u upotrebi. Kakobi se borili sa socijalnom isključenošću, potrebna jesocijalna politika utemeljena na činjenicama, kojana odgovarajući način kombinira četiri instrumentaraspoloživa na području socijalne politike: usluge i naknadekoje su univerzalne, kategorijalne, zasnovanena osiguranju te provjeri dohotka i/ili imovine.Univerzalne usluge i naknade osiguravaju se sukladnopripadnosti široj zajednici ili skupini, a ne premaraspoloživim sredstvima, odnosno njihovoj provjeri.Kategorijalne naknade i usluge su slične univerzalnim,ali su usmjerene prema specifičnim ranjivimskupinama i/ili specifičnim socijalnim problemima.U pristupima zasnovanima na osiguranju usluge i naknadedobivaju se temeljem uplaćenih doprinosa i/iliradnoj povijesti. Pristupi zasnovani na provjeri dohotkai/ili imovine povezuju naknade ili usluge s njihovomprovjerom te se daju samo onima koji se nalazeispod određenog praga. Odgovarajuća kombinacijaovih pristupa trebala bi na najmanju moguću mjerusvesti pogreške uključivanja (kada naknade ili uslugenamijenjene osobama izloženima riziku dobiju osobekoje mu nisu izložene), kao i pogreške isključivanja,koje dovode do toga da veliki broj isključenih neprima naknade, što je često rezultat stigme. Međutim,stvarni učinak kratkotrajnog smanjivanja univerzalnihnaknada u skladu sa gospodarskom situacijommože biti potkopavanje trajne solidarnosti nužnopotrebne za ekonomski razvoj od kojega će koristiimati i siromašni. Nastojanja koja potiču gospodarskirast putem radikalnih strukturnih prilagodbi mogupodrivati aspekte društvenog tkiva, a naročito potporukoju pružaju proširena obitelj i socijalne mreže,a koje su same po sebi jamac socijalne uključenosti.Ovom formulacijom eksplicitno se izbjegava konceptualizacija“ciljanih” naknada i usluga kao jednih odčetiriju instrumenata. Ciljanje se mora promatrati kaorezultat, planiran ili ne, određene naknade ili usluge,u smislu razmjera pokrivanja potreba najpotrebitijih.Ovo poglavlje raspravlja o tri ključna izazova:važnost osmišljavanja politika usmjerenih ključnimrizičnim skupinama, koje istovremeno prepoznajuvišedimenzionalnost isključenja, važnost prostornihdimenzija socijalne politike i potrebu za reagiranjemna nove oblike socijalnih rizika i nesigurnosti.4.2. Skupine izložene riziku odsocijalne isključenostiJoš uvijek je teško procijeniti broj i vrstu strukturalnoisključenih u Hrvatskoj, posebno zbog nedostatkaistraživanja koja se odvijaju u različitim vremenskimperiodima te panel studija koje bi pokazale načinezapadanja u socijalnu isključenost te izlaska iz nje.No ipak, može se reći da je jedan od pet stanovnikaHrvatske isključen ili u riziku isključenja. Nedavnoprovedena studija Svjetske banke, 181 donosi podatak138181 Prema podacima ankete o potrošnji kućanstva za godinu 2004, Svjetska banka, 2006.