Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENI132nakon nastave, pa čak su i tu kapaciteti nedovoljni. Uisto vrijeme, škole se moraju boriti s pomanjkanjemsredstava. Visok udio sredstava za obrazovanje odlazina održavanje zgrada, obnovu i opremu umjestona podučavanje. U područjima pogođenima ratomstanje je još teže budući da su obnova i oživljavanjedruštvenog života spori procesi. Škole u gradskimpodručjima obično imaju manje prostora, ali su boljeopremljene te imaju kvalificiranije nastavno osobljeod škola u slabo naseljenim i prikraćenim ruralnimpodručjima. Odnosi nastavnik – učenik su službenii autoritarni. Djeca i njihovi roditelji ne sudjeluju uorganizaciji života škole, a škole obično rade izolirano,bez partnerstva sa zajednicama i lokalnim dionicima(Raboteg-Šaric, 2004.).Analiziranjem ukupnog iskustva djece u školi: njihovasubjektivna postignuća i opterećenje nastavom, njihovudobrobit u školi, odnose s vršnjacima te slučajevenasilja, istraživanje HBSC je pokazalo usku vezu izmeđutoga kako djeca doživljavaju školu i njihove subjektivnedobrobiti. Ako škola postane prevladavajućenegativno iskustvo, ne samo da će učenici vrlo vjerojatnoodustajati od nastavka školovanja, već će se isuočiti s povećanim opasnostima po zdravlje.Grafikon 16: Doživljavanje škole i subjektivna dobrobit9080706050403020100iznad srednjezadovoljstvoIzvor: Currie et al., 2004.negativno srednje pozitivnodobro ili izvrsnostanje2 zdravstvenepoteškoće dnevnopušenje najmanjetjednoIstraživanje ukazuje na dinamiku kojom pozitivniškolski čimbenici doprinose zadovoljstvu djece snjihovim životom i zdravstvenim stanjem. Pozitivnoškolsko okruženje karakterizira socijalno uključivaškolska atmosfera, vršnjaci koji pružaju podršku,dobra akademska postignuća, niski stupanj stresa ipovećanje osjećaja uspjeha i stručnosti kod mladihljudi. Takvo samopouzdanje onda koristi zdravljudjece i njihovoj dobrobiti, što jača vjerojatnost daljnjeguspjeha u školi (Currie et al., 2004.).3.16.4. Subjektivno zdravlje i dobrobitTijekom djetinjstva i mladosti, subjektivna dobrobitdjece se obično smanjuje kako im se povećava dob; idok među jedanaestogodišnjacima gotovo da i nemaspolnih razlika, s vremenom se dječaci počinju osjećatizadovoljnije od djevojčica (Currie et al., 2004., Quilgarset al., 2005.). Čini se da je pad subjektivne dobrobiti i zadjevojčice i dječake ipak izraženiji među djevojčicamai dječacima u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljamau kojima je provedeno istraživanje HBSC, dobrobitjedanaestogodišnjaka je prosječna (16. mjesto), alise spušta do 24. mjesta za trinaestogodišnjake i do29. mjesta za petnaestogodišnjake.Grafikon 17: Djeca koja ocjenjuju svoje zadovoljstvoživotom iznad sredine na ljestvici od 0-1090807060Izvor: Currie et al., 2004.11 god. 13 god. 15 god.prosj. dječaciprosj. djevojčicedječacidjevojčiceSličan se trend može vidjeti i po tome kako djecagledaju na vlastito zdravlje gdje ga 36,8% djevojčicai 18,6% dječaka u dobi od 15 godina ocjenjuju kaoosrednje ili slabo, što je slučaj s 15,8% (djevojčica) i11,2% (dječaka) u dobi od 11 godina. Jedan od razlogaza zdravstvene probleme djece je siromaštvo; 31%djevojčica i 21% dječaka pri dnu FAS ljestvice kaže dasu slabog zdravlja, što je oko 10% više od djece s visokimFAS-om. U međunarodnom okruženju, Hrvatska