Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 33.14.2. Pristup uslugama zdravstvenezaštiteNačelno, pripadnici seksualnih manjina imaju jednakpristup zdravstvenim i obrazovnim institucijama kaoi svi ostali građani. Ipak, u pojedinim slučajevimanjihova je participacija i/ili korištenje usluga otežanazbog nerazumijevanja, netolerancije ili izravnogponižavanja i zlostavljanja.Kada je riječ o zdravstvenim uslugama, pripadniciseksualnih manjina se često suočavaju sa heteronormativnimočekivanjima liječnika koja mogu imatinegativan učinak na kvalitetu dijagnoze. To je osobitoslučaj u urološkoj, ginekološkoj i dermatovenerološkojpraksi, zbog čega, čini se, pripadnici seksualnih manjinau pravilu posjećuju liječnike koji su prepoznati kaogay-friendly stručnjaci. Sličan se problem, ponekadi izraženiji, pojavljuje i u području psihijatrije (Okvir20), gdje pojedini stručnjaci, najčešće psihodinamičkiorijentirani pripadnici starije generacije, i dalje držehomoseksualnost psihičkim poremećajem.S obzirom na postojeću zakonsku regulativu (Zakono zaštiti prava pacijenata, 2004.), istospolni partnerine mogu donositi odluke za partnera/partnericu kojinisu sposobni dati (ili uskratiti) pristanak za određenumedicinsku proceduru, a u bolničkoj im je praksičesto onemogućen uvid u medicinsku dokumentacijupartnera/partnerice. Nedavno su pokrenuta dvajavnozdravstvena projekta čiji su ciljevi utvrđivanjeprevalencije HIV-a, popularizacija testiranja na HIV ismanjivanje rizika infekcije u populaciji homoseksualnihmuškaraca.3.14.3. Pristup obrazovanjuKada je riječ o obrazovnom sustavu, participacija iuspješnost mladih nestandardne orijentacije otežanisu nepostojanjem sadržaja i sustavne seksualneedukacije koji senzibiliziraju učenike na različitostii promiču toleranciju. Niz osobnih iskustava isvjedočanstava potvrđuje slučajeve bullyinga učenikakoje okolina doživljava kao homoseksualne ili naprostospolno nedovoljno tipične („ženskasti“ mladić i„muškobanjasta“ djevojka). Primjerice, u jednom odzagrebačkih đačkih domova petnaestogodišnji jemladić bio izložen sustavnom psihičkom zlostavljanju(ismijavanju i izolaciji) te fizičkom napadu. 162 Takvislučajevi ne nailaze uvijek na odgovarajuću reakcijunastavnika i školske uprave.3.14.4. Pristup zapošljavanju i uslugamazapošljavanjaMali broj pritužbi zbog diskriminacije ponajprije je,čini se, posljedica činjenice da pripadnici seksualnihmanjina kolegama i nadređenima ne otkrivaju svojurazličitost. „Iskorak iz sjene“ je iznimno rijedak i poglavitovezan uz javnosti poznate osobe, za koje jerizik profesionalne diskriminacije minimalan upravozbog njihove medijske eksponiranosti.Službeno dokumentirani slučajevi izravne i neizravnediskriminacije, osobito pri zapošljavanju ili naradnom mjestu, također su rijetki. Izvještaj Pravobraniteljiceza ravnopravnost spolova iz 2005. godinetako bilježi samo sedam pritužbi zbog diskriminacijetemeljene na seksualnoj orijentaciji (Bagić i Kesić,2006.). Sudeći prema nalazima nedavno provedenogkvalitativnog istraživanja (UNDP Hrvatska,2006.), ali i činjenici da je iskazivanje vlastite homoseksualnostiiznimno rijetka pojava u domaćimprofesionalnim krugovima, mali broj ukazivanjana diskriminaciju najvjerojatnije je posljedica prikrivanjarazličitosti. Važno je pitanje, dakako, u kojojje mjeri sakrivanje različitosti posljedica percipiranihrizika priopćavanja vlastite seksualne orijentacijesuradnicima. Kao što pokazuje prigodno istraživanjeprovedeno 2005. godine u 202 poduzeća, trećinaosoba (32,7%) zaduženih za poslovne odluke tvrtkene bi zaposlila deklarirano homoseksualnu osobu. Ujednom drugom manjem istraživanju, na pitanje bi lipriznavanje vlastite homoseksualnosti vašeg kolegeili kolegice imalo za posljedicu „šikaniranje na poslu“gotovo je četvrtina (23%) od stotinjak stručnjaka kojipružaju psihološke usluge odgovorila potvrdno(Ženska soba i LORI, 2006b.).162 Krajem 2005. godine, uprava doma poduzela je niz mjera u cilju zaštite dotičnoga učenika, uključujući senzibilizirajuće predavanje oseksualnosti mladih.119