Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIispražnjena. Pritom su i zajednica autohtonih Hrvatai ona Hrvata useljenih iz BiH prostorno daleko mobilnijenego li srpska povratnička zajednica. Ta zajednica,koju čine i bitno stariji ljudi, ostaje u izdvojenimzaseocima, bez mogućnosti uspostavljanja interpersonalnihodnosa. Prilikom planiranja povratka bilaje propuštena mogućnost koncentracije povratnikau veća naselja, a u difuzno naseljenim područjimateže je osigurati potrebnu infrastrukturu, koje čestoni nakon završetka obnove nema. Izoliranost naselja,u koja bi se izbjegli trebali vratiti, uzrokom je da sevraćaju uglavnom samo ljudi pozne životne dobi.3.2.10. Političko sudjelovanjeHrvatski politički sustav štiti pasivno biračko pravopripadnika nacionalnih manjina, osiguravajući unaprijedrezerviran broj (najmanje 5, a najviše 8, kolikoih se i bira) zastupnika u Saboru. Pripadnici manjinanemaju dvostruko pravo glasa, već se moraju odlučitižele li glasovati, kao ostali državljani, za "političke"liste u redovnim izbornim jedinicama ili za kandidateu posebnim jedinicama za manjinske kandidate. Srpskamanjina bira tri zastupnika, talijanska i mađarskapo jednog, a ostale su grupirane u izborne jediniceu kojima više manjina bira po jednog zastupnika.Manjinski zastupnici izabrani su iz izborne jedinice(sustavom jednostavne većine) bez obzira na to kolikoglasova osvoje.Uz način izbora zastupnika na nacionalnoj razini vezanoje još nekoliko dilema. Ustrajavanje na sprečavanjupozitivne diskriminacije pripadnika manjina pravomna dvostruki glas, pripadnike manjina gura se u alternativu:manjinska getoizacija ili prisilna asimilacija,jer se glasujući samo u maloj izbornoj jedinici odričuopćeg biračkog prava i političkog identiteta, a glasovanjemsamo u redovitim izbornim jedinicama odričuse manjinskoga identiteta.Na razini lokalne i regionalne samouprave Ustavnizakon predviđa pravo manjina na razmjernu zastupljenostu predstavničkim i izvršnim tijelima, svugdjeondje gdje manjine čine više od 15 % stanovništva.Intencija zakonodavca bila je da se u onim dijelovimazemlje u kojima živi znatnija manjinska zajednica,načelo većinske demokracije nadomjesti načelomkonsocijacijskoga upravljanja zajednicom. No ipak,princip proporcionalne zastupljenosti otežava pitanjeo broju manjinskih kvota koje se moraju izračunatikako bi se odredila razina njihove zastupljenosti. Akose zastupljenost zasniva na najnovijim glasačkim listama,manjinska zastupljenost u lokalnim skupštinamabit će znatno viša u područjima ranije pogođenimratom u koja su se izbjeglice vraćale od 2001. godine.Treći "stup" manjinske zastupljenosti – manjinskasamouprava, odnosno vijeća nacionalnih manjina- zamišljen je kao spona između civilnoga društvai lokalne samouprave. Zakonodavac je omogućiovisok stupanj fiskalne autonomije manjinskih samouprava,kojom se one ne koriste (SDF, 2006.). Kapacitetiza samoodrživost ove institucije vrlo su niski.Izgubljena je veza između manjinskih nevladinih organizacijai manjinskih samouprava, a ne postoji svijesto nestranačkom karakteru manjinske samouprave. Nitičlanovi predstavničkih i izvršnih tijela lokalne i regionalnesamouprave s jedne, odnosno članovi manjinskihsamouprava, s druge strane, ne shvaćaju u potpunostiintenciju zakonodavca da manjinska samouprava nefunkcionira kao vlast, već kao konzultativno tijelo kojebi trebalo doprinijeti uvođenju u hrvatsku lokalnusamoupravu načela participativne demokracije i europskoganačela dobroga upravljanja.3.2.11. Ključni izazoviHrvatska je u prethodnom periodu najviše napredovalau formalnoj zaštiti manjinskih prava. Provođenjenačela vladavine prava i afirmacija mehanizamamanjinske zaštite temeljne su obveze hrvatske državeu sljedećem razdoblju. Osim u izgradnji formalnezaštite, Hrvatska je bitno napredovala i u medijskojotvorenosti, a i u korektnosti društvenog komuniciranja,pa je govor mržnje, još donedavno učestaou javnom komuniciranju, pogotovo kad je riječ oodnosu prema manjinama, postao tek incidentnompojavom.Kad se dogode incidenti povrede ljudskih prava pripadnikamanjina, izostaje odgovarajuća reakcija nositeljaizvršne vlasti, prije svega onih na razini lokalne iregionalne samouprave. Proces pristupanja HrvatskeEuropskoj uniji predstavljat će poseban izazov s52