Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

PREPORUKE POGLAVLJE 55.2. Uključivo tržište radaKako je već naglašeno u poglavljima 3 i 4, bolji pristupzapošljavanju i unapređenje opće stope aktivnostiod vitalnog je značaja za prevenciju i ublažavanjestope nezaposlenosti, pa tako i socijalne isključenostiza mnoge ljude. No, to bi zapošljavanje trebalo bitiodgovarajuće kvalitete za ostvarenje dostatnog prihoda,te bi trebalo voditi računa da se ljude ne potičena prihvaćanje slabo plaćenih poslova koji bi ih i daljezadržali u siromaštvu. Jasno je da dio rješenja ostaje usferi gospodarskog rasta i razvitka, kao i u povećanjuukupne ponude i kvalitete poslova. Nadići nerazmjerizmeđu ponude i potražnje na tržištu rada jednakoje bitno. Međutim, tu je i potreba za jačanjem mjeraza unapređenje zapošljivosti pripadnika ranjivihskupina. Zamjetna je predanost ostvarenju mjera zaaktivno tržište rada no njih je potrebno uspješnijeusmjeriti na teško zapošljive osobe. Mjere bi trebalebiti i fleksibilnije, lokalizirane te praćene u svrhuprocjene njihova učinka. Jednako je tako potrebna ibolja koordinacija između relevantnih ministarstava iusluga koje pružaju.Zbog visoke razine dugotrajne nezaposlenosti,razvijanje individualiziranih planova za povratak uzaposlenje bilo bi od posebne koristi. Smanjenjebroja osoba kojima prijeti dugotrajna nezaposlenostzahtijeva posebne inicijative za zadržavanje radnikana poslu, dokvalifikacija za radnika starije životnedobi te stvaranje novih prilika za mlade, kako bi imse olakšao prijelaz iz škole ka radnom mjestu. Sve toiziskuje kvalitetno savjetovanje i prekvalifikaciju.Ključni čimbenik djelovanja u pravcu ublažavanjasiromaštva djece i obitelji biti će prioritetno pružanjepotpore pri zapošljavanju samohranim roditeljima,roditeljima iz obitelji bez zaposlenog člana iroditeljima mnogočlanih obitelji. Ne samo da će bitipotrebno njihovo pojačano uključivanje u aktivnotržište rada, nego će biti potrebno uvesti mjere kojeće pogodovati obiteljima, kao što su fleksibilniji oblicizapošljavanja i unapređenje usluga predškolske idnevne skrbi o djeci.Gdje god je to moguće, treba unapređivati pristupotvorenom tržištu rada, a druge opcije, poputzaštićenog zapošljavanja, trebale bi biti zadnja opcija.Važno će biti i povećano sudjelovanje pripadnikarizičnih skupina u programima aktivnog tržišta rada,odnosno osoba s invaliditetom, etničkih manjina iRoma, bivših zatvorenika i osoba s problemima ovisnosti.Kako bi to bilo moguće, biti će važno djelovatiu pravcu uklanjanja diskriminacije poslodavaca prilikomzapošljavanja pomenutih skupina, kako krozzakonske propise koji priječe diskriminaciju s temeljarase, spola, tjelesne sposobnosti, religije, seksualneorijentacije, tako i kroz programe obrazovanja i podizanjusvijesti o ovim problemima. Osim toga, potrebnoje prepoznati i djelovati na neke posebne fizičkezapreke, kao što je nemogućnost pristupa objektimaili sredstvima javnoga prijevoza za osobe s invaliditetom.U slučajevima gdje dostupnost otvorenomtržištu rada nije moguće, bit će potrebno iznalazitidruge mogućnosti, poput zaštićenog zapošljavanjaili rada u zajednici.Interakcija između poreznog sustava i sustava socijalneskrbi od ključne je važnosti u slučajevima kadaje potrebno utvrditi ima li potencijalni zaposlenikkoristi od zaposljenja i postoje li neke preprekeprilikom zapošljavanja. Razvoj partnerskih odnosa uzapošljavanju na lokalnoj razini uz uključenje zavodaza zapošljavanje i Centara za socijalnu skrb, te socijalnihpartnera i nevladinih udruga koje zajedničkisudjeluju u razvoju lokalnih strategija, mogao bibiti od koristi pri kreiranju prilika za zapošljavanje upodručjima koja imaju najviši stupanj rizika od socijalneisključenosti.147