Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIBudući da Ured ne osigurava socijalnu zaštitu povratnicimau svojim objektima, očekuje se da lokalni urediza prognanike i izbjeglice upućuju slučajeve u Centreza socijalni rad koji obično odbijaju voditi brigu opovratnicima smještenim u sabirne centre budući dase smatra da su oni pod paskom Ureda za prognanikei izbjeglice i da kao takvi ne mogu biti u sustavudržavne socijalne skrbi. Po isteku statusa povratnika,povratnici kojima je potrebna institucionalna zaštitanađu se u procjepu između dvije vrste pomoći budućida transfer iz sustava zaštite Ureda u sustav socijalneskrbi nije automatski. Transfer iz smještaja Ureda usmještaj socijalne skrbi nije jednostavan zbog pomanjkanjakoordinacije između Ureda i socijalneskrbi te ograničenih kapaciteta ustanova.3.3.4. Pristup obrazovanjuPravo na obrazovanje na jeziku koji nije službenijezik zajamčeno je Ustavnim zakonom o pravimanacionalnih manjina iz 2002. i ostalim odgovarajućimzakonima. Ovi zakoni manjinama osiguravaju široki liberalan okvir unutar kojeg je moguće osiguratiposebno obrazovanje na jeziku manjine za njihovudjecu. Člankom 11. Ustavnog zakona o pravimanacionalnih manjina dozvoljeno je pripadnicima nacionalnihmanjina osnivanje dječjih vrtića, osnovnih isrednjih škola i institucija za visoko obrazovanje kojisu specifični za njihov jezik i kulturnu tradiciju.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa usvojilo jetri osnovna modela za obrazovanje manjina:563.3.3 Pristup uslugama zdravstvene zaštiteIako se sadašnji sustav zdravstvene zaštite zasnivana načelu solidarnosti i promiče jednak pristupzdravstvenoj zaštiti za sve građane, dio stanovništvanije u mogućnosti ostvariti svoja prava. To se posebiceodnosi na izbjeglice, povratnike i ostale hrvatskedržavljane koji, iz različitih razloga, nemaju zdravstvenoosiguranje. Dostupni podaci i istraživanjapokazuju da određeni broj ljudi iz ovih skupina neispunjava zakonske uvjete za zdravstveno osiguranjedok bi ostali mogli imati koristi od nacionalnogsustava zdravstvenog osiguranja no nedostaju impotrebne informacije i pomoć da ostvare to pravo.Povratnici su često u ovoj drugoj skupini. Neposrednonakon povratka, oni su često suočeni s kašnjenjemu dobivanju punog pristupa državnim službamazdravstvene zaštite, uključujući i zdravstveno osiguranje,zbog administrativnih postupaka. Obično senjihova zdravstvena zaštita odnosi samo na hitnezahvate. Nedostatak usluga zastupanja neosiguranihpovratnika nakon primanja u bolnicu, pored povremenognepoznavanja svojih prava u zdravstvenojzaštiti, često dovodi do neželjenog plaćanja uslugaizravno od strane korisnika.Novi Zakon o zdravstvenom osiguranju (Narodnenovine, br. 85/06) koji je stupio na snagu 3. kolovoza2006., ne prepoznaje posebnu kategoriju povratnikakao što je bio slučaj s prijašnjim Zakonom o zdravstvenomosiguranju. Kategorija povratnika u sadašnjemse zakonu tumači kao „ostali” koji su obavezni platitidoprinose za zdravstveno osiguranje retroaktivno zabarem 12 mjeseci.Model A – cijela se nastava obavlja na jezikuodređene nacionalne manjine, uz dodatna četiri sataiz hrvatskog jezika. Redovan se nastavni plan prevodina jezik manjine i dopunjava temama o specifičnimkarakteristikama određene manjine. Nastava se provodiu odvojenim školama ili u posebnim razredima uškolama većinskog naroda.Model B – nastava se provodi dvojezično. Nastavaiz prirodnih znanosti provodi se na hrvatskom jezikudok se društveni predmeti predaju na odgovarajućemjeziku manjine. Ovakav oblik obrazovanja uglavnomje organiziran u redovnim školama u posebnim razredima.Model C – pored kompletnog nastavnog plana kojise predaje na hrvatskom jeziku, učenici manjinskognaroda pohađaju dodatnih pet sati tjedno nastave okulturi, jeziku i povijesti koji su specifični za njihovumanjinu.Fizičko razdvajanje djece u PodunavljuOd početka mirne reintegracije u Podunavlju, obrazovanjemanjina je postalo posebno osjetljivo pitanje.U županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj,Srbi, Mađari, Slovaci, Nijemci, Rusini i Ukrajincikoriste obrazovne Modele A i C. U školskoj godini2005/06, oko 5 tisuća učenika manjinskih naroda biloje uključeno u obrazovne Modele A ili C u dječjimvrtićima, osnovnim i srednjim školama. Većina djecesrpske nacionalnosti upisana je u obrazovni Model A,