Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST POGLAVLJE 2Okvir 1: Zašto su opravdana javna izdvajanja za zdravstvenu zaštitu?Sa stanovišta koristi i troškova očito je da postoje razlozi za državnu intervenciju u zdravstvu, posebiceu prevenciji i pogotovo pravodobnom cijepljenju. Drugi razlozi su stvaranje pozitivnih vanjskih učinaka(eksternalija), pružanje javnog dobra, ublažavanje materijalnih nejednakosti i izbjegavanje kasnijihvelikih izdvajanja. Tako, na primjer, odgovarajuća zaštita majki i djece smanjuje njihovu smrtnost štoomogućava stvaranje budućeg ljudskog kapitala, bitnog preduvjeta gospodarskog rasta i razvoja.Djeca pothranjenih majki imati će manju težinu pri porodu i uvelike će im biti otežan razvoj. Ta su djecaneproporcionalno više podložna bolestima, vjerojatno će postizati slabiji uspjeh u obrazovanju i više suizložena kroničnim bolestima kada odrastu. Nadalje, bolešću ili smrću majke društvo gubi člana čiji surad i aktivnosti presudni za život i povezanost obitelji i zajednice.Zdravi ljudi imaju više vremena i volje za druženje i stvaranje društvenih kontakata, što su bitnipreduvjeti nastanka socijalnog kapitala. Mogući današnji troškovi s velikom će se vjerojatnošćupretvoriti u dugoročne koristi omogućene nastankom ljudskog i društvenog kapitala. Konačno, javnofinanciranje zdravstvenih rashoda opravdano je i sa stanovišta pravednosti. Dugotrajno bolesne osobenajčešće imaju nižu razinu obrazovanja i zapošljivosti, poslodavcima nisu privlačne pa su u velikoj mjerinezaposlene i/ili slabije plaćene te slijedom toga siromašne i socijalno isključene, a njihov se nezavidanpoložaj lako može prenijeti na iduće naraštaje. Javna ulaganja u zdravstvo – posebice u poboljšanjezdravlja majki i djece –opravdane su kao način ispravljanja društvenih nepravdi (Svjetska zdravstvenaorganizacija, 2006.).Usprkos razmjerno visokim izdvajanjima 25 , u Hrvatskojje pružanje zdravstvenih usluga izrazito koncentriranou većim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok supojedina područja imala kadrovski i materijalno slaboekipirane zdravstvene ustanove. Ipak, uobičajeni pokazateljirazvijenosti zdravstvene zaštite za Hrvatsku(poput smrtnosti dojenčadi i postotka cijepljenogstanovništva) bliži su razvijenim europskim državamanego tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe.Najveći se problem hrvatskog zdravlja ogleda u težoji nejednakoj dostupnosti zdravstvene zaštite 26 , štozbog proširenog trenda neformalnog plaćanja ilikorištenja privatnih zdravstvenih usluga najvjerojatnijenajviše pogađa siromašne skupine stanovništva.O tome u Hrvatskoj nema pouzdanih istraživanja(Transparency International, 2006.), ali se takavzaključak lako može izvesti na osnovu analize hrvatskogazdravstvenog sustava te svjetskih iskustavakoja jasno ocrtavaju probleme teže dostupnostikvalitetne zdravstvene zaštite siromašnijim grupamastanovništva. U Hrvatskoj je velik zdravstveni problemstanovništva - posebice siromašnoga - i općenitanebriga o vlastitom zdravlju, a i češće bolesti vezaneuz rizično ponašanje 27 .Hrvatska već niz godina provodi promjene zdravstvenogsustava. Posljednja reforma započela je 2000.godine preustrojem zdravstvenog sustava kojim senastojalo poboljšati zdravstveni položaj stanovništva,povećati financijsku održivost zdravstvenog sustava,privatizirati dio zdravstvenih kapaciteta, osnažitiprimarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni sustav ucjelini, te smanjiti znatne razlike i razlike u dostupnostizdravstvenih usluga. Reforma obuhvaća predviđenojačanje institucionalnih kapaciteta unutar zdravstvenogsustava, provedbu pilot-programa pružanjazdravstvenih usluga te poboljšanje, razvoj i integri-25 Ukupni rashodi za zdravstvo po stanovniku usklađeni prema kupovnoj snazi iznosili su u Hrvatskoj 2002. godine 630 američkih dolara,od čega je udio javnih rashoda u ukupnima rashodima iznosio 81,4%. Udio ukupnih izdvajanja za zdravstvo u BDP-u u 2002. godiniiznosio je 7,3% (Svjetska zdravstvena organizacija, 2006).26 Posebice se na (financijsku) nedostupnost zdravstvenih usluga žale osobe s tjelesnim invaliditetom. Sudionici izražavaju najvećenezadovoljstvo upravo sustavom zdravstvene zaštite jer kako navode: ‘’Najkatastrofalnije nam je na području zdravstva. Nama su tolikepovlastice, koje smo imali, ukinuli. Jednostavno su nas počeli s tim zlostavljati. Plaćanje lijekova, normiranje terenske sestre...’’. (UNDP,2006b).27 Riječ je o nekvalitetnoj prehrani, pušenju, alkoholizmu, zlouporabi droga, prekomjernoj težini, nedovoljnoj tjelesnoj aktivnost i sl.35