Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

KLJUČNI IZAZOVI POGLAVLJE 4o 11% siromašnih, i još 10% stanovništva u riziku odsiromaštva, s potrošnjom nižom od 25% iznad razinegranice siromaštva. Prema studiji UNDP-a 182 , 11,5%radno sposobnih građana smatra se zakinutim u svetri dimenzije: dohotku, zapošljavanju i društvenokulturalnojparticipaciji. Skupine stanovništva kojese suočavaju sa sustavnim rizikom od socijalneisključenosti i koje kreiraju izazove budućim politikamasu:1. Osobe s invaliditetom: Fizičke barijere za pristupinstitucijama i socijalna stigma kombiniranas nedostatnim mogućnostima zapošljavanja teproblematičnim odnosom s neučinkovitim ipreviše profesionaliziranim zdravstvenim sustavomvode k isključenosti osoba s invaliditetom.Razgovori s fokus grupama (UNDP, 2006b)pokazuju osnovnu neravnotežu između skupog,mjesečnog postupka medicinskih ocjenai neodgovarajućih naknada koje slijede kao rezultatistih. Nužno je, stoga, usmjeriti politiku ipraksu u četiri smjera. Prvi je prema realističnijojkombinaciji skrbi i gotovinskih naknada zasnovanihna iscrpnoj socijalnoj i medicinskojprocjeni. Drugo, potrebno je pružiti prave poticajena stranama ponude i potražnje, kako bi se potaklosudjelovanje na tržištu rada koje se smatraisplativom investicijom u smislu produktivnostina duže vremensko razdoblje (ILO, 2006). Treće,s obzirom na manjak vještina i povjerenja, što jeprimijećeno unutar fokus grupa, potrebno je prebacivanjeodgovornosti za savjetovanje, vodstvote pravno savjetovanje sa centara za socijalnu skrbna nove agencije koje možda mogu voditi sameudruge osoba s invaliditetom. Četvrto, i moždaono najteže ostvarivo s političke strane, potrebnoje usmjeriti se prema sustavu u kojem su naknadepovezane s prirodom invaliditeta, a ne njegovimuzrokom (neovisno o tome je li riječ o ratnim, radnimili ozljedama druge prirode). Naglašavajućida naknade ratnim invalidima nisu usmjerene naublažavanje siromaštva već, predstavljaju, “javnipolitički izbor kojim se prepoznaju ratne zasluge”,Svjetska banka procjenjuje da je javna potrošnjaza takve naknade iznosila do 1,63% BDP-a u 2004.godini, oko 41% socijalnih naknada (Svjetskabanka, 2005, 1).2. Dugotrajno nezaposleni: Unatoč ohrabrujućimtrendovima u smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj,poglavlje 3.7. naglašava da dugotrajna nezaposlenost,tj. ona koja traje dulje od godinu dana,još uvijek iznosi više od pola ukupne nezaposlenosti,uz rast broja osobito dugotrajno nezaposlenih.Više od 3% hrvatskog stanovništva je dugotrajnonezaposleno, a velik broj kućanstava jeizložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti.Ova skupina ima vrlo niske prihode, neadekvatanpristup zdravstvenim i ostalim uslugama, te niskurazinu povjerenja u institucije. Kao što je navedeno utom poglavlju, izazov za kreatore politike je pružanjeodgovarajućeg sustava za održavanje razine dohotka,kao i za potporu u traženju posla i poboljšanjuvještina. Regionalno zasnovane strategije potrebnesu zbog raznolikih uzroka dugotrajne nezaposlenosti.Potrebno je uspostaviti jasne ciljeve kako bise omogućilo da broj dugotrajno nezaposlenihuključenih u programe dodatnog obrazovanja budedaleko veći od sadašnjeg vrlo niskog postotka od2,5% koji je naveden u Nacionalnom akcijskom planuza zapošljavanje.3. Različiti obiteljski oblici – jednoroditeljske ivelike obitelji: Struktura hrvatske obitelji je vrlotradicionalna, no ipak se udio jednoroditeljskihobitelji približava EU prosjeku. U odlomku 3.6.iznose se mnoge poteškoće jednoroditeljskihobitelji: izloženi su većem riziku od siromaštvai gotovo polovica ih jedva spaja kraj s krajem.Imajući na umu nerazvijene usluge (i u mnogimslučajevima poteškoće u pristupu istima, radifinancijskih i drugih razloga), razumljivo je daspecifična situacija jednoroditeljskih obiteljiovisi uvelike o pomoći šire obitelji – jednoroditeljskeobitelji koje se ne mogu osloniti na tupomoć suočene su s najvišom razinom socijalneisključenosti. Jednoroditeljske obitelji često susuočene s velikim poteškoćama u usklađivanjuposlovnih i obiteljskih obaveza, i doista se nalazeu neprivilegiranom položaju kad pokušavajudobiti i zadržati plaćeni posao. Iako zbog različitihrazloga, i velike su obitelji u sličnom položaju, s jošvećim rizikom izloženosti siromaštvu. Siromaštvou višečlanim obiteljima nije uzrokovano brojnomdjecom koja podižu troškove življenja, već kombi-182 UNDP (2006a.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti”. UNDP, Zagreb,Hrvatska.139