Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

KONCEPT SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI POGLAVLJE 1Štoviše, Hrvatska se suočava s mnogim velikimstrukturalnim promjenama jednako kao i državečlanice EU, koji, iako stvaraju nove prilike za radnamjesta i socijalno uključivanje, isto tako doprinosei osjetljivosti onih koji se ne mogu prilagoditi. Tepromjene uključuju: restrukturiranje tržišta rada kaoodgovor na brze gospodarske promjene i globalizaciju;nagli rast društva koje se zasniva na znanjute informatičkoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT),starenje stanovništva i više stope ovisnosti te stalnepromjene u strukturama kućanstava. Stoga izazoveu vezi socijalne uključenosti treba vrednovati ukontekstu ukupnog razvoja Hrvatske, uzimajući uobzir međusobno djelovanje politika koje bi mogle,dugoročnije gledano, dati najbolji rezultat. U ovomkontekstu postaje jasno da se sve države suočavaju sizazovom osiguranja razvoja uravnoteženog izmeđuukupnog poboljšanja životnog standarda i određenihfiskalnih ograničenja. Hrvatska je pokazala kako imaunutarnji kapacitet nositi se s ovim izazovima. Kaoprvo, njezina se snaga nalazi u elastičnosti njezinogsustava socijalne skrbi koji je igrao važnu ulogu usmanjenju opasnosti od siromaštva. Drugo, Hrvatskaima komparativno visok stupanj upisa u osnovnoi srednjoškolsko obrazovanje, kao i nisku stopunapuštanja školovanja prije samog završetka. Toukazuje na obećavajuću raspoloživost ljudskog kapitalau bliskoj budućnosti. Konačno, snaga se nalazi uobvezi koju su čvrsto preuzela državna tijela, a kojase odražava u kvaliteti i sveobuhvatnosti prijedlogahrvatskog JIM-a.Kako bi se pružila podrška izradi učinkovitih politikai programa za sprečavanje i smanjenje siromaštva isocijalne isključenosti, neobično je važno uspostavitimehanizme i postupke koji će pomoći u koordiniranjui uključivanju aktivnosti u borbi protiv siromaštva,mobiliziranju svih sudionika i osiguravanju da sepolitike provedu na odgovarajući način. Imajući to naumu, iz prijedloga JIM-a očito je da će Hrvatska imatikoristi od:- uvrštavanja ciljeva socijalne uključenosti u državniproračun i, posebice, osiguranja da se sadašnjiinstrumenti predpristupne pomoći (Instruments ofPre-accession Assistance - IPA) i buduća strukturnasredstva EU koriste za izvršenje ovih ciljeva;- jačanja dogovora za koordinaciju i uvrštavanjepolitika socijalne uključenosti u sva nadležna državnaministarstva tako da sprečavanje i ublažavanjesiromaštva i socijalne isključenosti postanu ključniciljevi politike u svim nadležnim područjima vlasti;- izrade učinkovitih dogovora za pomoć i omogućavanjeuključivanja socijalnih partnera, akademskezajednice i NVO-a u izradu, provedbu ipraćenje politika socijalnog uključivanja općenitoi posebice u NAP, nakon pristupanja;- jačanja borbe protiv svih oblika diskriminacijei poticanje načela jednakog odnosa na svimpodručjima koja su navedena u direktivama oborbi protiv diskriminacije; 5- osiguravanja da se prilikom izrade nacionalnestrategije za socijalno uključivanje isto tako upotpunosti uzme u obzir i važnost promicanjasudjelovanja i ovlašćivanja isključenih – posebnokroz podržavanje socijalnih i mreža zajednice iobitelji te organizacija civilnog društva;- osiguravanja čvrstih veza i jasne podjele nadležnostiizmeđu državnih, regionalnih i lokalnih vlasti zaučinkovit i koordiniran razvoj i provedbu politikesocijalnog uključivanja;- jačanja statističke baze podataka o dohotku iuvjetima života, posebno u odnosu na najosjetljivijeskupine koje nisu dobro zastupljene u glavnimistraživanjima, 6 i poboljšanja vrednovanja politika iprograma- nastavka rada Odbora za socijalnu zaštitu na izradipokazatelja koji odražavaju višedimenzionalnuprirodu socijalne isključenosti, posebno izradupokazatelja deprivacije koji odražavaju stvarnostživota s niskim dohotkom, te razlikovne dimenzijeruralnog siromaštva.Zbog nedavnih će se događaja u EU proces JIM-a uHrvatskoj razvijati u ponešto drukčijem okruženju odonog u deset nedavno imenovanih država članica.Godine 2005., Vijeće EU pregledalo je ishod Lisabonskestrategije te je u izvjesnoj mjeri bilo razočaranorezultatima, posebno kad se radi o zapošljavanju.Da bi se Strategiji dao nov zamah, EK je predložila5 (2000/43/EC i 2000/78/EC).6 U namjeri da nadomjesti ovaj nedostatak, UNDP je proveo “Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta života i rizik odsocijalne isključenosti”. UNDP (2006a), Zagreb, Hrvatska.19