Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIukoliko se pokaže učinkovitom. Pored tečajeva kojinude ponovno stjecanje kvalifikacije, HZZ organiziraradionice za nezaposlene s ciljem povećanjaučinkovitosti traženja zaposlenja koje je tijekom2005. pohađalo oko 2% nezaposlenih u Hrvatskoj.3.7.5. Pristup zapošljavanju i uslugamazapošljavanjaSlužbeno tržište rada ostaje za mnoge nezaposleneizvan dosega, ostavljajući im jedino mogućnost za radna neformalnim i mahom povremenim poslovima,prvenstveno u graditeljstvu, trgovini ili sektoru usluga.Prihvaćajući takva zaposlenja, oni ostaju bez ikakvepravne zaštite ili socijalnog osiguranja. Ipak, takva aktivnostim pruža neki novčani, ali i psihološki dobitak– te priliku da će ih dovesti do “pravog” zaposlenja.U Hrvatskoj djeluje više službi za zapošljavanje kojese mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj su agencijeza posredovanje pri zapošljavanju koje djeluju na komercijalnojosnovi i opslužuju konkurentni dio tržištaradne snage, odnosno prvenstveno kandidate kojisu završili sveučilišno ili više obrazovanje (jednakostupnju 5 Nacionalne standardne klasifikacija obrazovanja).U drugoj su skupini agencije za privremenozapošljavanje koje su se nedavno razvile, opskrbljujućiposlodavce svim vrstama radnika, ali ponajviše općimprofilima. Unatoč pozitivnim ocjenama učinkovitostiovih tvrtki, one opslužuju tek manji dio nezaposlenih.Samo 4% nezaposlenih u anketiranom uzorku UNDPa(i sličan postorak u ARS-u) kontaktirali su takve institucijetijekom prethodnog mjeseca. Treća mogućnostkoja je na raspolaganju tražiteljima posla je Hrvatskizavod za zapošljavanje (HZZ), osnovan 1952. To jejavna ustanova koja osigurava prava za vrijeme nezaposlenostii trenutno jedina provodi javne programeza zapošljavanje (uključujući aktivne mjere politiketržišta radne snage), te posreduje u pronalaženjuzaposlenja za najširi profil kandidata.Traženje posla i osposobljavanje za posao su aktivnostikoje iziskuju velike napore i sredstva (pristojbe,prijevoz, odjeća, itd.), što sve lako može obeshrabritiupravo one najugroženije (i najmanje zapošljive) odpotrage za poslom. Zbog ove opasnosti potrebnisu programi koji će potaknuti i poduprijeti aktivnotraženje posla i usavršavanje te promicati učinkoviteishode na tržištu radne snage poboljšavajućizapošljivost nezaposlenih.Hrvatska ima dugu povijest aktivne politike tržišta radakoja je usmjerena ka osposobljavanju i koja datira jošiz 1970-ih. No, 1990-ih mjere su se gotovo u cijelostiusmjerile na potpore za zapošljavanje. Od tri uvedenakratkotrajna vala Aktivnih mjera zapošljavanja (1993.-1996., 1998.-2001. i 2002.-2005.), samo je srednjisvojim manjim dijelom uključivao odredbe o javnimradovima i osposobljavanju. 106 Najnoviji niz mjera kojije bio na snazi u razdoblju od 2002. do 2005. trošioje oko 0,2% BDP godišnje na vrlo široko usmjereneprograme sufinanciranja zapošljavanja. Nije izvršenasustavna evaluacija ovog programa, no postojeće analizenisu našle ove programe financijski učinkovitimaniti dobro usmjerenima (Oračić, 2005., Babić, 2003.).Trenutno aktivni niz mjera je uravnoteženiji. Zasnovanna Nacionalnom akcijskom planu zapošljavanja, onuključuje osposobljavanje i prekvalifikaciju uz financijskupotporu, subvencije zapošljavanja, te programejavnih radova za usko ciljane populacije koje imajunisku zapošljivost (Godišnji plan zapošljavanja, 2006.).Okvir 11: Prikaz života nezaposlene osobeFilip je diplomirao na tehničkom fakultetu izaposlio se u velikom farmaceutskoj tvrtkisredinom 1990-ih. No, nisu mu isplaćivali plaćupa je dao otkaz. Sljedećih je šest godina radiokao konobar gdje ga poslodavci nisu prijavljivali.Dobio bi svoju plaću “u gotovom”, a mogao jeizgubiti posao “bez razloga”, što se i dogodilokad je Filip zakoračio u kasne dvadesete. Tad jepočeo tražiti novi posao, odlazio na razgovore,slao molbe i e-mailove te se pokušao zaposlitina jednom radnom mjestu, ali je imao problemasa zdravljem pa sad traži novi posao koji bibio fizički manje zahtjevan. Ima još članova uFilipovoj obitelji koji ne mogu naći posao; jedanod njegove braće ima posao, ali drugi stalnokruži od privremenog posla i natrag do zavoda.Filip pohađa tečaj kojeg je organiziralo društvoza nezaposlene, gdje je dobio značajnu socijalnupodršku, ali još uvijek nije pronašao posao.80106 Iako po svojem opsegu nije bio prevelik (2670 sudionika), program javnih radova koji je proveden 1999., u suradnji s lokalnim vlastima,bio je jedan od rijetkih programa koji je bio podvrgnut temeljitom vrednovanju. Rezultati vrednovanja ukazuju da program javnih radovanije imao zamjetljiv učinak na zapošljivost sudionika iako su oni općenito dobro ocijenili program budući da im je poboljšao materijalnoi psihološko blagostanje. Što se tiče izdataka, troškovi programa javnih radova po zaposlenoj osobi pokazali su se visokima u usporedbi svećinom ostalih aktivnih mjera politike tržišta rada.