Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENInačin prevencije pijenja na radnom mjestu, kao i konstruktivnakonfrontacija s uposlenikom s problemompijenja, uz posljedične stroge stegovne mjere koje sepoduzimaju ukoliko ovaj ne potraži stručnu pomoć.Ovisnici o psihoaktivnim drogamaMeđu osobama liječenim zbog zlouporabe droganezaposlenih je 42,8%, povremeno radi njih 10,8%,dok je 17,9% njih, i to su u pravilu konzumenti neopijatskihdroga, u statusu učenika i studenata. Najvećastopa nezaposlenosti je među heroinskim ovisnicimaod kojih je tek svaki četvrti stalno zaposlen. Navedenoje u manjoj mjeri uvjetovano općom visokomstopom nezaposlenosti među mladima, a u većojmjeri nespojivošću kaotičnog ovisničkog životnogstila s odgovornošću koju zahtijeva radni odnos.3.15.5. Pristup stambenom smještaju iosnovnoj infrastrukturiOvisnici o alkoholuAlkoholičari-beskućnici tvore oko 5% alkoholičarskepopulacije i po definiciji su najugroženija podskupinaalkoholičara, koja nerijetko niti potražuje pomoć nitidopušta da joj se pomogne. Prvi korak socijalne skrbimora uvažiti njihovu aktualnu nemoć da prestanu piti iići u smjeru smanjenja štete osnivanjem i upućivanjemdugogodišnjih alkoholičara-beskućnika u konačišta, uhostele za beskućnike, u "drop-in" centre (gdje moguboraviti u dnevnim satima, ali ne mogu piti), u "wet"-centre (gdje mogu ne samo boraviti nego i piti u protektivnimuvjetima), te gdje im službe socijalnog radamogu biti od pomoći. Drugi korak je rješavanje samogproblema pijenja koji je u alkoholičara-beskućnikačesto nerješiv sve dok se dugoročnije ne riješi problemnjihovog beskućništva smještanjem natrag u matičneobitelji, u udomiteljske obitelji, u domove socijalne skrbiili u komune za alkoholičare. Dok u Hrvatskoj za opijatskeovisnike trenutno postoji 12 terapijskih zajednica(komuna za ovisnike o drogama) s 33 terapijske kuće, zaoporavak disfunkcionalnih alkoholičara-beskućnika, nepostoji niti jedna specijalizirana terapijska zajednica, tojest socijalni dom.Ovisnici o psihoaktivnim drogamaVelika većina naših ovisnika živi s obiteljima, i to70,3% sa roditeljima, 10,7% s obiteljima koje su samizasnovali, dok 8,3% liječena ovisnika žive sami.3.15.6. Društvene vezeOvisnici o alkoholuPrekomjerno pijenje funkcionalnih alkoholičararazara psihološko i tjelesno zdravlje alkoholičara,ali ima ograničen utjecaj na obitelj, te radnu ineposrednu socijalnu sredinu alkoholičara. Druga jepozicija disfunkcionalnih alkoholičara čije pijenje iispadi ugrožavaju funkcioniranje njihove obiteljskei radne sredine. U nepovoljnijem razrješenju tepozicije alkoholičar razara i sebe i obitelj, a u povoljnijojpotpoziciji alkoholičar razara samo sebe, aobitelj ga je marginalizirala i isključila iz obiteljskihodnosa, kako bi se sačuvala. U takvih obitelji jevisoka stopa unutarbračnih konflikata, obiteljskognasilja i rastava.Ovisnici o psihoaktivnim drogamaGrupe za resocijalizaciju ovisnika u Hrvatskojapsolutno nedostaju. Za sada Hrvatska nije sposobnapružiti adekvatne programe socijalne rehabilitacijena kakve nailazimo u zapadnim zemljama.Zagovarači pristupa zaposlenja i resocijalizacijebivših ovisnika smatraju da se na taj način izbjegavanjihova daljnja marginalizacija i kriminalizacija, štoje zapravo način na koji društvo samo sebe štiti odovisnika. Socijalna rehabilitacija ovisnika izravnaje zadaća resora socijalne skrbi, koji se za sada nijedostatno uključio u problematiku zbrinjavanja ovisnika,pa su se kao nositelji socijalne rehabilitacijeovisnika pojavile različite NVO-nevladine udruge. Unas aktualno djeluje čitav niz (njih tridesetak) nevladinihudruga građana koje pružaju različite vidovepomoći ovisnicima i njihovim obiteljima.126