Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 1KONCEPT SOCIJALNE ISKLJUČENOSTIGrafikon 1: Udio socijalno isključenih po županijama[%]4022.222.524.125.027.227.72001.7IstarskaGrad Zagreb3.6 4.511.69.5 10.06.78.75.5VaraždinskaPrimorsko-goranskaZagrebačkaSplitsko-dalmatinskaDubrovačko-neretvanskaKarlovačka16.3 16.913.9 14.212.5 12.5MeđimurskaKrapinsko-zagorskaSisačko-moslavačkaZadarskaKoprivničko-križevačkaŠibensko-kninskaLičko-senjskaBjelovarsko-bilogorskaOsječko-baranjskaPožeško-slavonskaVukovarsko-srijemskaBrodsko-posavskaVirovitičko-podravskaIzvor: UNDP(2006a): Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti, UNDP, Zagreb, Hrvatskaškolom i oni sa završenom srednjom školom, mnogose češće mogu smatrati socijalno isključenima (62,3%i 37,1%). Žene su dvostruko izloženije socijalnojisključenosti od muškaraca (66% nasuprot 34%),dok je za stanovnike ruralnih naselja tri puta većavjerojatnost da postanu socijalno isključeni (75%) odstanovnika gradskih naselja.Nejednakosti u dohotku također mogu doprinijetisocijalnom isključivanju. U Hrvatskoj je dohodak poekvivalentu odraslog člana kućanstva 16 u 13 županijaispod nacionalnog prosjeka (srednja vrijednost je2,200 HRK ili oko 304 EUR mjesečno). Slavonija i Lika, anaročito Bjelovarsko-bilogorska županija, suočene sus velikim poteškoćama. Poput ispitanika u Virovitičkopodravskoji Požeško-slavonskoj županiji, ispitaniciiz Bjelovarsko-bilogorske županije imaju najnižidohodak po odraslom članu kućanstva (1,250 HRK iliotprilike 173 EUR mjesečno). Isti ispitanici pokazuju inajveće nezadovoljstvo razinom obrazovanja (91,7%),najlošije uvjete stanovanja (npr. oko 40% kućanstavau Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoji Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nemaju kanalizaciju).Stanovnici Istarske i Varaždinske županijenajzadovoljniji su svojim standardom življenja, doksu stanovnici Splitsko-dalmatinske županije iskazalinajvišu razinu sreće i zadovoljstva vlastitim životom.Iako nisu u potpunosti zadovoljni kvalitetom sustavasocijalne skrbi kao ni zdravstvenog i mirovinskogsustava, građani Hrvatske pokazuju relativno visokurazinu zadovoljstva vlastitim životnim uvjetima. Dvijetrećine ispitanika optimistično gleda na budućnost.Prema ovim indikatorima, Hrvatska je na ljestviciblizu zemalja EU-15.Gledano s pozicije ekonomske deprivacije, Hrvatskastoji bolje od ostale tri zemlje kandidatkinje (CC3).Iako je udio kućanstava koji imaju poteškoće s podmirivanjemosnovnih životnih troškova (31%) znatnoveći nego u početnih 15 zemalja EU (10%), ipak jemanji nego u zemljama CC3 (47%) i deset novihzemalja članica EU (39%).Istraživanje UNDP-a pokazalo je da su najosjetljivijeskupine u hrvatskom društvu osobe sa samo osnovnoškolskimobrazovanjem ili nezavršenom osnovnomškolom, osobe iznad 65 godina, žene te nezaposlenimladi. Daljnje ispitivanje ciljnih skupina pokazalo je dasu ljudi s tjelesnim i intelektualnim teškoćama posebnomarginalizirani, naročito u pogledu sudjelovanjana tržištu rada, mogućnostima uživanja samostalnogživota (izvan institucija) i slobodi donošenja osobnihizbora. Kao i samohrani roditelji, osobe s fizičkim iintelektualnim teškoćama najčešće spominju kakobi se njihov život mogao značajno poboljšati kad bina raspolaganju imali pomoć u obavljanju dnevnihpotreba. Najvažniji nalazi proizašli iz razgovora ufokus grupama predstavljeni su u slijedećem poglavljuo ranjivim skupinama (Poglavlje 3).2216 Ukupni prihod kućanstva podijeljen je brojem ekvivalentnih odraslih članova kućanstva; broj ekvivalentnih odraslih članova definiran jekao zbroj bodova dodijeljen svakom članu prema sljedećoj formuli: prvi odrasli član=1, svaki sljedeći odrasli član=0,5, dijete=0,3.