Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3mržnje" prema manjinama iz javnosti, zaostaje zapozitivnim promjenama u javnosti.Kad je riječ posebno o Romima izvješća domaćih istranih organizacija upućuju na kršenja prava i diskriminacijeRoma u različitim područjima građanskog,društvenog i političkog života. 56 Međutim, diskriminacijau obrazovanju romske djece je najočiglednija,te je rezultirala i tužbom pred Europskim sudomza ljudska prava. Sve se više pažnje poklanja i diskriminacijii kršenju prava Romkinja. Dio aktivistkinjagovori o višedimenzionalnoj diskriminaciji: Romkinjesu diskriminirane u obitelji u kojoj prevladavaju čvrstipatrijarhalni obrasci ponašanja; rodno su diskriminiraneod strane većinskog stanovništva, te kao pripadnicenacionalne manjine.3.2.2. Pristup uslugama socijalne skrbi‘’Mi imamo povjerenja. Izlaze oni nama u susret,ali ne mogu oni nama pomoći onoliko koliko namtreba.“ (Sudionik fokus grupe, Sisak, UNDP 2006b.)Romi, prema službenim podacima u ukupnomstanovništvu sudjeluju sa manje od 1%, a međuprimateljima socijalne pomoći sudjeluju sa 13,56%.Glavnina usluga socijalne skrbi koju rabe odnosi sena novčane potpore. Čini se da postoje dvije osnovnetenzije između predstavnika socijalne skrbi i Roma kaokorisnika njihovih usluga. 57 Radi se o određenoj razinipovjerenja u sustav socijalne skrbi koja je nerijetkopovezana i sa razumijevanjem socijalnih radnika o kumulacijinepovoljnih životnih okolnosti, te korištenjudiskrecijske ocjene pri zaobilaženju krutih pravila. Sdruge strane, iskaz jednog od sudionika: ‘Centar zasocijalni rad nam zabranjuje da imamo vozila, ali daih nemamo, ne bismo mogli preživjeti.’ upućuje napotrebu aktivnijeg pristupa Centara za socijalnu skrb(CZSS) u smislu izrade individualnih planova s korisnicimau kojima bi novčana potpora imala vid privremenepomoći te tješnjeg povezivanja CZSS-a sa Hrvatskimzavodom za zapošljavanje i poslovnim sektorom.Srbi se ne žale na otvorenu diskriminaciju u pristupusocijalnoj skrbi. Problema imaju obitelji koje su serazdvojile tokom izbjeglištva, čija djeca su odrasla,stvorila egzistenciju i zasnovala obitelji na područjimagdje su bili u izbjeglištvu (Srbija, BiH). Socijalne problemeobitelji koje imaju i mlađe članove do neke mjereublažava obiteljska solidarnost i činjenica da starijičlanovi obitelji često ostvaruju pravo na mirovinu, odkoje se uzdržava cijela obitelj.3.2.3. Pristup uslugama zdravstvene zaštitePravo na zdravlje garantiraju Ustav Hrvatske, teniz zakonskih odredbi o zdravstvenom osiguranjui pravu na zdravstveno osiguranje osoba koje suovisne o aktivnim članovima. Međutim, zakonskaregulativa usko je vezana uz određene rokove, anjihovo propuštanje rezultira gubitkom prava nazdravstveno osiguranje i pristupa zdravstvenim uslugama.Pravo na besplatno zdravstveno osiguranjeimaju djeca do 14 godina sa prijavljenim boravištemna području Hrvatske, odnosno do 18 ukoliko su naredovnom školovanju, te žene za vrijeme trudnoćei nekoliko mjeseci nakon rođenja djeteta. Čini seda veći dio Roma, koji udovoljava ovim uvjetima,ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu. No, kad seradi o drugim odraslim osobama brojni su oni kojinemaju zdravstveno osiguranje. U Gradu Zagrebu, 5840% odraslih Roma nema zdravstveno osiguranje, aprema iskazima sudionika fokus grupa nema ga nitivećina odraslih Roma koji žive u najvećem naselju uSisačko-moslavačkoj županiji.Romske udruge, ali i nalazi istraživanja 59 upozoravaju nanisku životnu dob; samo 3% romskog stanovništva iz nacionalnoguzorka bilo je 2001. godine starije od 60 godina,što pripisuju izrazito lošim životnim uvjetima, kao štosu uvjeti stanovanja koji su ispod standarda, nedostatku56 Amnesty International, ERRC, HHO te Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.57 UNDP (2006b.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Skupine s povećanim rizikom od socijalne isključenosti - fokus grupe”.UNDP, Zagreb, Hrvatska.58 Gradski program aktivnosti i mjera za unapređenje stanja prostora i okoliša lokacija naseljenih Romima (2005.), dokument Gradskogzavoda za prostorno uređenje, Grad Zagreb.59 Pokos, N. (2005.) Demografska analiza Roma na temelju statističkih podataka. 42-43. Kako žive hrvatski Romi?45