Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3uvjeta bez požurivanja pronalaženja zaposlenja (štočesto rezultira suboptimalnim poslovima), potrebnoje visinu osiguranja za nezaposlene podići do visinekoja je određena zakonom. No trajanje bi naknadetrebalo ostati nepromijenjeno ili čak skraćeno kakose ne bi promicala neaktivnost ili kako ne bi došlo do“zapuštanja” radnih vještina. Nedostatak ovog prijedlogajest da bi on predstavljao ili povećanje proračunskihizdataka ili preraspodjelu doprinosa iz plaća (trenutnoosiguranje za nezaposlene predstavlja skromnih 1,8%plaće), uslijed čega bi i više slabo plaćenih radnikamoglo izgubiti svoje zaposlenje.Aktivne je mjere potrebno usmjeriti ka dugotrajno nezaposlenima,s ciljem povećanja njihove zapošljivosti.Budući da su dugotrajno nezaposleni heterogenapopulacija koja je ugrožena prema više kriterija,potrebno je pomoću preciznog ciljanja i empirijskeevaluacije pronaći najučinkovitiji “aktivacijski splet”mjera. U tom bi spletu obrazovanje i osposobljavanje(i na radnom mjestu i izvan njega) trebali imati ključnuulogu u povećanju zapošljivosti (i na osobnoj i nadruštvenoj razini), no ipak i inicijative u lokalnoj zajednici(poput javnih radova) pa čak i subvencioniranozapošljavanje mogu biti učinkoviti kod određenihpopulacija. Premošćivanje digitalnog jaza zahtijevaniz javnih programa za osnovnu informatičku obukukao dio spektra mjera zapošljavanja.Kreatori politike također bi trebali imati na umudanašnju praksu pri zapošljavanju. Zapošljavanje naodređeno vrijeme zapravo postaje standard i čini85,6% zaposlenja koja su evidentirana pri HZZ-u.Uz sadašnje politike tržišta rada, to vodi ka odvajanjuradne snage u dva sloja: s jedne strane dobrozaštićene stalno zaposlene radnike, a s druge nestalneradnike koji cirkuliraju između povremenih poslova islužbe za zapošljavanje. Vjerojatno bi bilo u interesusocijalne kohezije uskladiti razinu zaštite zaposlenjaprivremenih i stalnih radnika, odnosno prilagoditi jestvarnom stanju na fleksibilnom tržištu radne snagetako što će se povećati zaštita za nezaposlenost (osiguratimjere aktivne politike tržišta rada i adekvatnenaknade za nezaposlene) te u isto vrijeme ublažitisustav zaštite zaposlenja.3.8. MladiOkvir 12: Osobno iskustvoS.T. (27) je diplomirala ekologiju na Odsjekuza biologiju na Prirodoslovno-matematičkomfakultetu u Zagrebu. U slobodno vrijeme jebila aktivistica i članica nekoliko nevladinihorganizacija koje se bave kulturom mladih.Diplomirala je 2005. godine s prosjekom ocjena4,0. Od tad pokušava naći posao u struci, ali neuspijeva. Pokušavala je na raznim mjestima,prijavljivala se na natječaje, a ponekad išla ina intervjue, ali bezuspješno. Već proteklihnekoliko godina radi povremene honorarneposlove najčešće nevezane uz struku ne bi li siprištedjela za stvari koje su joj potrebne. I danasživi sa roditeljima i bratom. Iako bi se željelaosamostaliti od roditelja i početi živjeti sama ilisa partnerom, nikako ne uspijeva jer se ne možezaposliti, a povremeni honorari koje dobije nisudovoljno stabilan izvor prihoda da bi počelaunajmljivati stan i živjeti samostalno. PritomS.T. nije inertna, već se sama dodatno usavršavaputem treninga i seminara i prati natječaje iprijavljuje se na njih, no prilično je sigurna daposao neće dobiti ako nema "vezu". Trenutnoradi u kozmetičkom salonu "na crno" te i daljetraži posao u struci.3.8.1. Ljudska pravaKako je definirano Nacionalnim programom djelovanjaza mlade Vlade RH, 107 mladi su biološki određenadruštvena skupina u dobi od 15 do 29 godina i činepetinu ukupnog stanovništva Hrvatske. 108 Takvadobna određenost društvene skupine obuhvaća imlade građane u kategorijama ranjivih skupina, pa iu kontekstu socijalne isključenosti, kao što su nezaposleniili osobe sa invaliditetom. Premda su heterogenaskupina, glavni problemi mladih su zajednički.107 Nacionalni program djelovanja za mlade, Adinda Dulčić (ur.), Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003.108 Prema popisu stanovništva iz 2001. godine.83