Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIpromjene na razini politike nužna je suradnja NVOai relevantnih vladinih i drugih institucija (centri zasocijalnu skrb, policija, sudstvo) te radom na jasnom ipreciznom definiranju obaveza pojedinih institucija isankcija za nepostupanje po istima.3.10.10. Implikacije za politiku- Od velikog je značaja inicirati edukacijskeprograme za državne službenike koji se u svomradu susreću sa ženama žrtvama nasilja uobitelji i njihovom djecom. Cilj ovih programaje otklanjanje tradicionalno uvriježenih normi,stavova i ponašanja kako bi državni službenici biliefikasniji i više rodno osjetljivi u susretu sa ženamažrtvama obiteljskog nasilja.- Suradnja Vladinog i nevladinog sektora odiznimnog je značaja za kvalitetnije rješavanjeproblema nasilja nad ženama u obitelji. Međutim,iako su kanali komunikacije uspostavljeni, činise da Vladine institucije još uvijek nedovoljnoiniciraju suradnju.- Nužan je značajniji angažman svih društvenih dionika(kako Vladinih institucija tako i organizacijacivilnog društva) uključenih u rješavanje problemanasilja nad ženama, posebice kod pružanjadirektne pomoći ženama. To uključuje organiziranjei financiranje više skloništa, psihološkai pravna savjetovališta, besplatne sos-linije kojedjeluju 24 sata dnevno, programe ekonomskogosnaživanja, isl.- Potrebno je osigurati kontinuirano financiranje zaznanstveno istraživački rad na problemu nasiljau obitelji. Za projekte usmjerene na istraživanjefenomena nasilja nad ženama u obitelji bilo biuputno osigurati sredstva iz državnog proračunakako bi se podaci mogli pratiti u vremenu i jasnopokazati različite trendove.- Potrebno je sustavno raditi na uklanjanju rodnih stereotipa,osvjetljavanju problema nasilja nad ženama,njegovom prepoznavanju u širim krugovima, tepravilnom prezentiranju. Vrlo su značajne javne kampanjekoje uključuju kampanju "nulte tolerancije" sciljem promoviranja i prepoznavanja nasilja kao socijalnoi moralno neprihvatljivog oblika ponašanja.3.11. Starije osobeOkvir 16: Život starijih osobaBiti starija osoba danas u Hrvatskoj za većinuje tegobno. S naglim padom prihoda, mirovinadolazi u vrijeme kad su se djeca osamostalila iimaju svoje obitelji o kojima se trebaju brinuti.Izdaci za zdravstvenu zaštitu rastu i uskorose način života i životni standard svode nanisku razinu kao nikad do tada. U isto vrijeme,mreže koje su vezane uz posao pucaju irijetko kad ih zamijene veze iz aktivnosti uzajednici. Neaktivnost, pomanjkanje sredstava,pomanjkanje povjerenja i sve lošije zdravlječesto djeluju zajedno i vode ka isključenju izdruštva.Tipični pripadnik ove skupine bio bi u dobi od74 godine, s primanjima do 2.000 HRK mjesečnokoji živi sam ili sa supružnikom. Starije seljačkostanovništvo, iako živi s ispodprosječnimprimanjima, živi od zemlje i svoj prihoddopunjuje hranom koju proizvede. Starije osobekoje žive u gradovima puno više trpe izoliranosti pomanjkanje povjerenja u druge. Uslugeprimarne zdravstvene zaštite koje su nekadbile zamjena za socijalnu interakciju za mnogepostaju preskupe i stoga relativno nedostupne.Ipak, rezultati istraživanja pokazuju da razinasreće i zadovoljstva s vlastitim životom nije takoniska kako bi se moglo očekivati obzirom narazine prihoda i socijalnu isključenost. Zapravo,čini se da je optimizam još uvijek živ međustarijim osobama, unatoč teškoćama s kojima sesuočavaju.3.11.1. Ljudska prava‘U Hrvatskoj danas živi 890.000 osoba dobne skupineod 65 i više godina. Njihov je udio u ukupnomstanovništvu porastao s 11,8 % u 1991. na 15,7% u2001. te se očekuje porast na 30 % u 2050. 140 Široko jeprihvaćeno mišljenje da su starije osobe kao skupinau većoj opasnosti od pada u siromaštvo od ostalih100140 Svjetska banka (2006.). Regionalne razlike i ocjena životnog standarda.