Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3Grafikon 3: Prirodno kretanje stanovništva u Republici Hrvatskoj (1991. – 2004.)13stope na 1000 stanovnika121110981991.1992.1993.1994.1995.1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001.S druge strane, sve uža dječja baza i nevelik udiostanovništva u dobi od 0-14 godina (17,1%) uz totalnustopu fertiliteta od 1,35 (2004. godine) 32 također nedaje nadu u bolju demografsku sliku Hrvatske. Osimtoga, prosječna dob žena pri rođenju prvog djeteta uproteklom se stoljeću povećavala te je sa 23,4 u 1960.porasla na 25,5 godina u 2000. godini što dovodi dosužavanja efektivnog fertilnog razdoblja (Gelo i sur.,2005.). 33 Osvrnemo li se na podatak o stopi divorciživorođeniumrli2005.). O indirektnim gubicima stanovništva odnosnoo smanjenom natalitetu zbog rata teško je govoriti, nozasigurno je i ta vrsta gubitaka imala značajan utjecajna današnju demografsku sliku Hrvatske.Pad broja stanovništva u posljednjih petnaestakgodina uzrokovan je, osim Domovinskim ratom, imnogim drugim čimbenicima. Prvo, prirodni priraštaju Hrvatskoj je u tom razdoblju, izuzev tri godinenakon Domovinskog rata kada se zbio svojevrsni„baby boom“, konstantno negativan. Drugo, totalnastopa fertiliteta je također u opadanju i 2004. iznosi1,35. Prognozira se nastavak pada stanovništva, a ukrajnjoj konzekvenci u razdoblju od pola stoljeća iprepolovljivanje ukupnog stanovništva (Gelo i sur.,2005.). Na pad broja stanovništva utječu i ekonomskemigracije, ponajprije stoga što iz Hrvatske odlazi mladostanovništvo u svojoj fertilnoj dobi, što uz direktangubitak stanovnika podrazumijeva i indirektan gubitak- djecu tih emigranata koja bi se rodila u Hrvatskoj. 28 Ovičimbenici su također dijelom uzrokovani Domovinskimratom, ali i općim demografskim trendovima te nepovoljnimekonomskim stanjem u zemlji.Sljedeći problem trenutnog demografskog stanja uHrvatskoj jest dobna struktura stanovništva, točnije,izraženo starenje stanovništva. Naime, Hrvatska jeprema popisu stanovništva 2001. godine imala 15,7%stanovništva starijeg od 65 godina, 29 što je premaklasifikaciji Ujedinjenih naroda svrstava među zemljesa vrlo starim stanovništvom. Prosječna dob iznosilaje 39,3 godine što je za 2,2 godine više nego 1991,a prosječno očekivano trajanje života pri rođenjuu 2004. godini iznosilo je 72 godine za muškarce i79 godina za žene. 30 Očekivano trajanje života prinavršenoj 65. godini iznosi za muškarce 12,9 godina,a za žene 16,6 godina. 3128 U razdoblju od 1991. do 2000. saldo migracija u Republici Hrvatskoj iznosio je -247,3 tisuća (Gelo i sur., 2005.).29 Podatak Eurostata govori da je taj udio u Hrvatskoj već 2004. iznosio 16,5%, dok je iste godine udio starijih od 65 godina u susjednojSloveniji iznosio 15%, u Njemačkoj 18%, u Bugarskoj 17,1%, u Rumunjskoj 14,4%, a u Slovačkoj 11,5%.30 Za cijelu Europu taj prosjek iznosi 76 godina za muškarce i 81,9 godina za žene. Izvor: Vijeće Europe, Country reports 2002.; Eurostat,Population and social conditions.31 Za Sloveniju ono iznosi 14,5 godina (muškarci), 18,5 godina (žene), i za Bugarsku 13,0 (m) i 15,6 (ž). Izvor: Vijeće Europe - ComparativeReport, 2002.32 Ova je stopa prema podacima Vijeća Europe 1981. godine iznosila 1,91; 1991. godine 1,55 dok je 2001. godine pala na 1,38.33 Prema podacima Vijeća Europe u 2001. godini ta dob iznosi 25,8 godina.39