Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

SOCIJALNO ISKLJUČENI POGLAVLJE 3Osobe s intelektualnim teškoćama koje žive u institucijamasu obespravljene po osnovi ograničavanjaslobode, privatnosti, nemogućnosti donošenja odlukavezanih uz vlastiti život te nemogućnosti vršenjaizbora pojedinca. U rezidencijalnoj instituciji krajnjeje ograničena mogućnost interakcija s prirodnomdruštvenom sredinom (socijalna isključenost). Osobes intelektualnim teškoćama su skupina osoba s invaliditetomkoja se najčešće lišava poslovne sposobnostidok je upravo poslovna sposobnost pretpostavka zaostvarivanje svih prava čovjeka i građanina. Osobabez poslovne sposobnosti gubi niz zajamčenih pravameđu ostalim i pravo na plaćen rad, pravo na brak iobitelj, opće biračko pravo, pravo na udruživanje,pravo na izbor mjesta stanovanja i prebivanja,dostupnost obrazovanja i sl. Umjesto odrasle osobe sintelektualnim teškoćama odluke donosi skrbnik.Prema gore navedenim podacima Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, na dan 31.12.2004. godinepod skrbništvom se nalazilo 13.875 odraslih osoba, odkojih su 6.806 osobe s „mentalnim oštećenjem“, a njih4.148 su skrbnici odlučili smjestiti u domove socijalneskrbi. Vidljivo je dakle da većina osoba s intelektualnimteškoćama živi u zajednici uz podršku članova svojihobitelji, uz vrlo ograničenu mogućnost uključivanja uaktivnosti koje nudi zajednica. Nepostojanje stručnihslužbi podrške u lokalnim sredinama glavni je razlogtome. Ukoliko osoba s intelektualnim teškoćama ostanesama, bez bliže obitelji, najčešće se smještava uneku od rezidencijalnih institucija, što za većinu značidoživotno izdvajanje iz poznate sredine. Iskustvaosoba s intelektualnim teškoćama „jasno ukazuju načinjenicu da takve osobe u institucijama nisu imalenikakva prava“. 753.4.2. Pristup uslugama socijalne skrbiPosebna skrb osobama s invaliditetom pruža se krozsustav socijalne skrbi što podrazumijeva djelovanjedržavnih tijela i drugih subjekata na stvaranju uvjetaza život onih osoba koje iz bilo kojih razloga nemogu same sebi osigurati takve uvjete. Prema uzrokunemogućnosti zadovoljavanja osnovnih životnihpotreba, korisnik socijalne skrbi može biti, izmeđuostalog, „tjelesno ili mentalno oštećena ili bolesnaodrasla osoba, starija, nemoćna i druga osoba kojazbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenomstanju ne može udovoljiti osnovnim životnimpotrebama.“ 76 Za ostvarivanje prava iz socijalne skrbinadležan je centar za socijalnu skrb osnovan napodručju na kojem osoba ima prebivalište. U sustavusocijalne skrbi osoba može ostvariti jedno od desetakprava, i to: savjetovanje, pomaganje u prevladavanjuposebnih teškoća, pomoć za uzdržavanje, pomoć zapodmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć,doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njega u kući, osobnainvalidnina, osposobljavanje za samostalan život irad, skrb izvan vlastite obitelji te druge pomoći (pomoću prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobnepotrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje pogrebnihtroškova, podmirenje troškova ogrjeva).Novčana prava iz sustava socijalne skrbi utvrđuju setemeljem osnovice za ostvarivanje prava iz socijalneskrbi, koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a istaiznosi 400 HRK. Tako, primjerice, doplatak za pomoći njegu može iznositi 70% od osnovice tj. 280 HRKdok se najveći iznos odobrava za osobnu invalidninui iznosi 250% od osnovice tj. 1.000 HRK. Većinanovčanih prava ovisi o dohodovnom cenzusu tj. prihodupo članu obitelji. Prava iz sustava socijalne skrbikoja se ostvaruju u novcu su možemo reći minimalnabudući je osnovica za ostvarivanje prava iz socijalneskrbi već nekoliko godina nepromijenjena te ne pratiporast troškova života.Istraživanja UNDP-a provedena na fokus grupamapokazuju da ispitanici sustav socijalne skrbi smatrajuloše organiziranim sustavom u kojem ostvarivanjeprava ovisi o jednoj osobi, najčešće socijalnom radniku.Pružatelji usluga, zaposleni u centrima za socijalnuskrb, zadovoljni su svojim radom i radom svojeinstitucije, iako nisu previše uvjereni u zadovoljstvokorisnika usluga. 7775 UNDP (2006b.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Skupine s povećanim rizikom od socijalne isključenosti - fokus grupe”.UNDP, Zagreb, Hrvatska, str. 13.76 Zakon o socijalnoj skrbi, Narodne novine br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/0677 UNDP (2006c.).”Istraživanje o socijalnoj isključenosti u Hrvatskoj: Pružatelji usluga socijalne skrbi”. UNDP, Zagreb, Hrvatska, str. 17-22.61