Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

KLJUČNI IZAZOVI POGLAVLJE 44.3. Geografski aspekti isključenosti iregionalnih nejednakostiDo nedavno je bilo vrlo malo točnih podataka o razmjerimaregionalne nejednakosti u Hrvatskoj. Međutim,brojne su novije studije polučile razmjerno dosljednui pomalo zabrinjavajuću sliku o prostornoj koncentriranostiugroženosti, premda ti podaci govore o većimregijama ili županijama, dok na razini općina i susjedstvapodataka gotovo da i nema. Međutim i ti podaciukazuju na potrebu uvođenja pokazatelja razvoja,umjesto isključivog korištenja BDP-a po stanovniku.Dodaju li se tablici Svjetske banke podaci iz UNDPistraživanja o kvaliteti života (UNDP, 2006a), postajerazvidna veza između BDP-a po stanovniku i razinesocijalne isključenosti (niže navedena tablica 9). Uizvješću Svjetske banke se naglašava da položaj 5županija na dnu ljestvice po BDP-u po stanovniku nijeu izravnoj vezi sa siromaštvom, mjereno novčanim ilinaturalnim dohotkom, ali je mnogo izravnije povezansa socijalnom isključenošću. Istraživanje UNDP-apokazuje da su tri županije s najvišom razinomsocijalne isključenosti također i među županijama snajnižim BDP-om po stanovniku. Tablica 9 pokazujejoš nekoliko stvari: 12 se županija nalazi među petnajniže pozicioniranih po najmanje jednom od šestpokazatelja navedenih u tablici. Dvije se županije,Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, pojavljujučetiri puta prema tih šest indikatora, a druge se četiripojavljuju tri puta. Doda li se tome još pet pokazatelja,kao u tablici 10, vidljivo je da se osam županijapojavljuje četiri ili više puta među pet županija nadnu ljestvice, dok se na popisu pojavljuju i dvije novežupanije.Odnos između najvišeg i najnižeg BDP-a po stanovnikuu 2003. godini je 3,12:1 (Svjetska banka,Background paper 4), a odnos socijalne isključenostije 16,29:1 (UNDP, 2006a), pri čemu šest županija imastopu višu od 20%. I kada se analiza vrši na razini 5hrvatskih regija, studija Svjetske banke i dalje ukazujena značajnu razliku između gradske zagrebačke regijeu kojoj je stopa siromaštva ispod 3% i ruralne središnjeregije sa stopom od preko 20%, te s ukupnim rizikomsiromaštva koji je tri puta veći u ruralnim nego u gradskimpodručjima. Istraživanje UNDP-a po županijamaukazuje na velike razlike u razini povjerenja, procjenikvalitete i zadovoljstvu uslugama u obrazovanju,korištenju Interneta te strahu od gubitka posla.Jasno je da je na svemu ovome potrebno još punoraditi, dijelom i zbog toga što se studijom Svjetskebanke obrađuju samo neke od navedenih razlikakoje obično ukazuju na ključnu vezu sa siromaštvom,kao što su ne/zaposlenost, starosna dob nositeljakućanstva i broj članova kućanstva. Osobito jedobrodošla primjedba da „uzevši u obzir razmjernovelike neobjašnjive regionalne razlike u životnomstandardu, za Hrvatsku se regionalno diferenciranastrategija čini dobrim rješenjem“ (Svjetska banka,2006., 33). Neki od ovih elemenata već su izneseniu obliku prijedloga u nacrtu prijedloga Nacionalnestrategije regionalnog razvoja u suradnji s Ministarstvommora, turizma, prometa i razvitka 183 . Izvješćeukazuje na značajne rastuće socijalno-gospodarskerazlike među županijama u pet područja u kojima suizražene razvojne potrebe, a koja nužno ne isključujujedno drugo: ratom zahvaćena područja, tradicionalnoindustrijska područja, brdsko-planinska područja,otoci i pogranična područja. Temeljem pretpostavkeda je postojeća potpora nerazvijenim područjimanedostatna i slabo koordinirana, izvješće nudiodređeni broj načina za otklanjanje poteškoća.Dio strategije koji se odnosi na viziju budućegstanja uključuje obvezu značajnog smanjenja „razlikaizmeđu internih prihoda i životnog standarda u svimžupanijama, regijama i društvenim skupinama ucijeloj zemlji” do 2013. Osobito je zanimljiv prijedlogizrade Programa razvitka nerazvijenih područja,osim naglaska na jačanju kapaciteta, institucija tepartnerskom odnosu svih dionika. Takav programpredviđa integrirani državni plan za sva ova područja(pod vodstvom Ministarstva mora, turizma, prometa irazvitka), usklađenu definiciju nerazvijenih područja,zadržavanje takvoga statusa u razdoblju od sedamgodina, integrirani fokus na komponentama gospodarstva,ljudskog kapitala i infrastrukture. Premdasu potrebna dodatna istraživanja, jasno je da će bitipotrebno odrediti posebna područja djelovanja radipromicanja socijalne uključenosti, pristupa zdravstvu,obrazovanju, zapošljavanju, itd., kako bi se djelovalo upravcu prostornih dimenzija socijalne isključenosti uHrvatskoj. Jednako tako, bio bi potreban novi programvećih razmjera od prethodnog za rješavanje ruralnenerazvijenosti. Iznimno je važno da se planiranje socijalnihpotreba na lokalnoj razini poveže s preraspodjelomnovčanih naknada kako bi se izbjegla situacija ukojoj se na lokalnoj razini naprednija socijalna skrbpruža u područjima koja takvu skrb najmanje trebaju.183 Pogledati web stranicu: http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/CARDS_2002%20(D)/intro_en.html)141