Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST POGLAVLJE 2oko 10 000 osoba ili za 0,6%. Pritom je povećanjebroja zaposlenih od 0,8% praćeno smanjenjem brojaevidentiranih nezaposlenih osoba od 0,4%. Najvišeje zaposlenih bilo u pravnim osobama – 1,113.208 ili78,4% (0,9% više nego 2004), zatim u obrtu i slobodnimprofesijama – 258.332 ili 18,2% (značajno povećanjeod 2,5% u odnosu na 2004.), te u poljoprivredi -49.034 ili 3,4% (9,9% manje nego 2004.). 18 U skladu sadministrativnim izvorima podataka prema strukturizaposlenih po djelatnostima Hrvatska se sve višepribližava razvijenim društvima, te je 63% zaposlenihradilo u uslužnim, 31% u nepoljoprivrednim te 6% upoljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 2004.godinom povećan je udio uslužnih, a smanjen udionepoljoprivrednih i poljoprivrednih djelatnosti.Nakon izuzetno velikog broja evidentiranih nezaposlenihkoji je bio najviši u 2002. godini i iznosio gotovo390 tisuća osoba, u kasnijem je razdoblju zabilježenosmanjivanje broja nezaposlenih. Stopa nezaposlenostiprema administrativnim izvorima (sezonskiprilagođena) nastavila se smanjivati i u 2005. godini,ali po mnogo nižoj stopi (od 0,4%), nego u 2003. (15%)i 2004. godini (6%). Pod utjecajem blagoga smanjenjabroja nezaposlenih, te istodobnog povećanja brojazaposlenih osoba, neznatno je smanjena prosječnagodišnja stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskojod 18,0% u 2004. na 17,9% u 2005. godini. Premakriteriju registrirane nezaposlenosti, Hrvatska je stom stopom bila pri vrhu zemalja srednje i istočne Europe,od kojih većinu čine nove članice EU. Međutim,prema stopi anketne nezaposlenosti od 12,7% - kojane odražava specifičnosti nacionalnih sustava 19 , pa jestoga mnogo bolja osnova za usporedbu - Hrvatskanije odskakala od drugih zemalja iz te skupine.Posebno je potrebno istaknuti da je stopa anketnenezaposlenosti značajnije padala od one iz administrativnogizvora, te je 2003. godine iznosila 14,3%, a2004. godine 13,8%.2.2. Životni standardPrilično je teško ocijeniti kretanja i napravitimeđunarodne usporedbe životnog standarda,ponajviše zbog razlika u kupovnoj moći, općim uvjetima(poput na primjer, klimatskih – tako da trebaviše izdvajati za grijanje ili hlađenje), prihvaćenimdruštvenim vrijednostima, prema radu i slobodnimaktivnostima te promjenama navika i stavova. Ipak,to se obično radi pomoću bruto domaćeg proizvodapo stanovniku, iskazanog prema paritetukupovne moći („purchasing power parity“ – PPP).Prema podacima Eurostata (2006.) životni standardu Hrvatskoj doseže gotovo polovicu prosječnogživotnog standarda u EU. Hrvatska ima najvećiživotni standard među zemljama kandidatkinjama,a procjene za posljednjih nekoliko godina pokazujunjegov stalan rast. Za Hrvatskom slijede Rumunjska,u kojoj BDP po stanovniku (iskazan premaPPP) iznosi 35% prosjeka Unije, Bugarska s 32% teTurska s 31% prosjeka EU-a. Među članicama EU-ajednaku razinu životnog standarda kao Hrvatskaima samo Letonija, u kojoj je BDP po stanovnikukrajem prošle godine isto bio na razini 47% prosjekaEU-a, dok su nešto bolje bile Poljska (50% prosjeka)i Litva (52%).Prilično povoljna gospodarska kretanja očituju sei u opsegu siromaštva u Hrvatskoj. Prema radnojverziji istraživanja Svjetske banke pod nazivomRegional Development and Living Standard Assessment,apsolutna stopa siromaštva nije seznačajnije smanjila, te je prema međunarodnojgranici siromaštva od 4,3 USD po osobi dnevno,u Hrvatskoj udio siromašnih u stanovništvu iznosiomanje od 5%. Prema metodologiji OECD-a,relativna stopa siromaštva iznosila je 2002. i 2004.godine 11,2% i 11,1%.18 Ovo su podaci prema broju osiguranih osoba u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Prema Anketi o radnoj snazi, u (pretežnoindividualnoj) poljoprivredi još uvijek radi oko 14% zaposlenog stanovništva, a to su većinom (stare) osobe koje ne uplaćuju osiguranje.19 Specifičnosti nacionalnih sustava za evidenciju nezaposlenih ponajprije se odnose na poticaje za registriranje u obliku prava što ihnezaposlene osobe ostvaruju te obveza koje registrirane osobe moraju ispunjavati.25