Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 3SOCIJALNO ISKLJUČENIastacijom, koja se dogodila u toku rata i neposrednonakon njega, a o njoj svjedoče podaci u tabeli iz tekstaAlije Hodžića (SDF, 2006.).Ustavni zakon garantira odgovarajuće sudjelovanjenacionalnih manjina na svim razinama javnih službi,a u primjenu ove garancije uključena je i hrvatskacestovna karta kao dio „Sarajevskog procesa“ kojinaglašava važnost srpskih povratnika. No ipak, trenutnone postoje legalni mehanizmi za provođenje prava nazapošljavanje manjina ili za poticanje predstavnikamanjina na naglašavanje njihovog manjinskog statusatijekom postupka novačenja.U svibnju 2006. glavni državni ured za administraciju(CSOA) usmenim je putem izjavio da nacionalnemanjine sadržavaju otprilike 4% od 52.000 hrvatskihjavnih zaposlenika, isključujući one koji rade utijelima pravosuđa. Nacionalna, regionalna i lokalnatijela uprave zahtijevaju planove za zapošljavanjekoji bi prikazali i broj pripadnika manjina i njihovotrenutno radno mjesto. Neke jedinice javne upravesu u središtu tog postupka, dok druge nisu, i navodenedostatak financijskih sredstava za zapošljavanjedodatnog broja zaposlenika. Time se ukazuje da ćedaljini napredak prema uključivanju manjina u javneslužbe zahtijevati čvrsto vodstvo na centralnoj razini.3.2.6. Pristup prijevozuDostupnost sredstava javnog prijevoza povezana je sapristupom zaposlenju i pružateljima usluga, posebiceza one romske, ali i druge manjinske zajednice koje suprostorno odijeljene od naselja većinskog stanovništvau kojima je smještena glavnina poslodavaca, pružateljausluga i obrazovnih institucija. Kad se radi o Romima,nepostojanje sredstava javnog prijevoza dopredškolskih i školskih ustanova jedan je od čimbenikakoji, među ostalima, podržava organiziranje posebnihpredškolskih programa, odnosno ta se činjenica rabikao jedno od opravdanja za koncentraciju romskihučenika u jednoj smjeni što rezultira, jednim dijelom istvaranjem samo romskih razreda (UNDP, 2006.).Budući da se znatan dio povratnika srpske nacionalnostivratio u demografski devastirano područjekninske, odnosno glinske regije, i da često žive uodmaknutim zaselcima, promet i povezanost sregionalnim i subregionalnim središtima predstavljaim golem problem. U tim je prostorima praktičkinemoguće za tako malo stanovnika organizirati javniprijevoz, a onaj koji postoji spor je, nedostupan i zasocijalne uvjete povratnika skup.3.2.7. Pristup informatičkoj ikomunikacijskoj tehnologijiU osiromašenim i infrastrukturno neopremljenimromskim naseljima informatička i komunikacijskatehnologija za većinu stanovništva su nedostupne.Od dosad sporadičnih inicijativa ne-vladinih organizacijakoje su organizirale tečajeve informatičkogopismenjivanja, i to uglavnom u većim gradovima,izdvaja se najnoviji program Udruge Roma Zagrebai ECDL Akadaemije Elit- Trade. Nastojeći povećatirazinu zapošljivosti Roma organizirali su dvomjesečnitečaj stjecanja osnovne informatičke pismenosti kojimse stječe međunarodno priznata diploma koja seupisuje i u radnu knjižicu.3.2.8. Pristup stambenom smještaju iosnovnoj infrastrukturi„Hrvatska želi ući u Europsku uniju i ja se s timeslažem, ali na koji način, kad naše selo nema struju,a živimo u 21. stoljeću. Normalni životni uvjeti suprioritet. Naše selo nema ceste, niti kanalizacije,smeće se ne odvozi...“ (Sudionik fokus grupe,Sisak, UNDP 2006b.)Tri su ključne odrednice uvjeta stanovanja romskogstanovništva: (1) prostorna marginalizacija ineuređenost romskih naselja, (2) pristup osnovnojinfrastrukturi, te (3) pristup subvencijama i kreditimaza unaprjeđenje uvjeta stanovanja. Dijelovi,ponekad i cijela naselja izgrađena su bespravno.Uslijed nedefiniranosti prometnica, neadekvatnostinastamba i kuća, te nezadovoljavajući uvjeti životnesredine odaju dojam privremenosti unatoč tome štopostoje više desetljeća. Čak 79% stanovnika takvih50