Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj

POGLAVLJE 2DRUŠTVENO-GOSPODARSKI KONTEKST32za odgoj i obrazovanje, te za istraživanje i razvoj. Ipak,u sustavu obrazovanja i istraživanja u Hrvatskoj uvelikenedostaju provjera kakvoće učinaka, odgovornost(accountability) ustanova i pozorno ekonomiziranjeutrošenim sredstvima.Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikomtreba se osigurati da i siromašni imaju koristi odgospodarskog rasta i razvoja. Potrebno je prije svegaosnažiti siromašne tako da oni imaju aktivnu ulogu usvom izlasku iz siromaštva. Osnaživanje podrazumijevapravilan odnos prema siromašnima kao partnerima,pružanje pomoći na stjecanju znanja, stručnostii sposobnosti te poboljšanje njihove zapošljivosti,odlučnosti i motivacije za izlazak iz siromaštva i socijalneisključenosti.2.6.2. Povećanje zaposlenostiIstraživanjem nezaposlenosti diljem svijeta otkrivenesu brojne moguće odrednice stanja i stopa nezaposlenosti.Među ostalim, ti čimbenici uključuju osiguranjeza vrijeme nezaposlenosti, aktivnu politiku tržištarada, konkurenciju na tržištu, sustave pregovaranja iutvrđivanja plaća, zakonodavno uređenje sigurnostizaposlenja, radno vrijeme i dr. Poseban je problemdugotrajna nezaposlenost jer nakon neuspješnogtraženja posla dugotrajno nezaposlene osobestvarno gube mogućnost zapošljavanja. To je zatošto djelomično zaboravljaju naučeno tijekom obrazovanja,njihova znanja i sposobnosti zastarijevaju,a narušava im se povjerenje u vlastite mogućnosti tevjera u budućnost. Mladi se mogu početi baviti kriminalnimaktivnostima, a starije osobe prestaju tražitiposao i izlaze s tržišta rada.APTR-om se mogu preraspodijeliti mogućnostizapošljavanja tako da manje ljudi postane dugotrajnonezaposleno i/ili da postanu korisnici/primateljinekog oblika pomoći u sustavu socijalne skrbi. Iakose dosta raspravlja o ekonomskoj učinkovitostii troškovima APTR-a (Dar i Tzannatos, 1999.)uključivanje dugotrajno nezaposlenih ili sprječavanjedugotrajne nezaposlenosti je sigurno vrijednopozornosti kao strategija socijalnog uključivanja.Iako ne postoje pouzdana istraživanja o posebnimhrvatskim uvjetima, međunarodna iskustva, podaciMinistarstava zdravstva i socijalne skrbi te Šućurovaanaliza (2001.) upućuju na četiri moguća najvažnijauzroka dugotrajne nezaposlenosti (ne uključujući“agregatni nedostatak radnih mjesta”, odnosnopremalu potražnju radne snage):- Niska razina zapošljivosti uzrokovana je slabim ilinedostatnim obrazovanjem i radnim iskustvom,a posljedica je nekonkurentnosti tih ljudi na tržišturada;- Poslodavci su neskloni zapošljavanju dugotrajnonezaposlenih jer je dugotrajna nezaposlenost zanjih pokazatelj nedostatka motivacije i drugihneželjenih osobnih obilježja;- Pasivnost u traženju posla i neodlučnost uprihvaćanju raspoloživih (većinom slabo plaćenih)poslova; dugotrajno nezaposleni često krive drugeza svoj nezavidan položaj. Ujedno, oni ne videznačajnije financijske koristi u prihvaćanju slaboplaćenih poslova, što nije uvijek točno, pogotovoako ti poslovi vode trajnijem i bolje plaćenomzapošljavanju;- Nevoljnost nezaposlenih da promijene svojsadašnji “način života” jer se boje promjena i ustrahu su da će završiti u još gorem položaju. Onimogu biti siromašni, ali su njihovi životni uvjetipredvidivi i njima mogu upravljati. U pojedinimslučajevima nezaposleni imaju dodatne izvoreneprijavljenog dohotka (od rada u neslužbenomgospodarstvu ili na malim poljoprivrednimimanjima).Međunarodni pokazatelji i hrvatska iskustva pokazujuda nepopunjena radna mjesta (kadrovski deficit)mogu postojati i u uvjetima visoke razine dugotrajnenezaposlenosti. Zbog toga je donedavno sve višerasla dugotrajna nezaposlenost, koja je pogađalagotovo polovicu svih nezaposlenih, pa je sve većibroj nezaposlenih ispao iz aktivne (zaposlene) radnesnage i ponude rada. To utječe na učinkovitost tržištarada, na materijalni položaj time pogođenih osoba iporast troškova socijalne skrbi.2.6.3. Poboljšanje ljudskog kapitalaPojam ljudskog kapitala širi je od samoga formalnogobrazovanja stanovništva i zaposlenih jer obuhvaća isva znanja i vještine stečene neformalnim putem teinvesticije u zdravlje. Stoga razina ljudskog kapitala