Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
škola u Novom pa<strong>za</strong>ru učenička populacija<br />
je 100% bošnjačka. U ostalim novopa<strong>za</strong>rskim<br />
školama u čak <strong>13</strong><br />
izdvojenih odjeljenja su samo učenici<br />
<strong>bošnjačke</strong> nacionalnosti. U Sjenici u <strong>16</strong><br />
izdvojenih odjeljenja takođe su učenici<br />
samo <strong>bošnjačke</strong> nacionalnosti. U Tutinu<br />
u četiri od sedam osnovnih škola kompletna<br />
učenička populacija je <strong>bošnjačke</strong><br />
nacionalnosti, a učenici Bošnjaci su u<br />
stopostotnom procentu i u 36 izdvojenih<br />
odjeljenja na području ove opštine.<br />
Nacionalna struktura učenika u srednjim<br />
školama je skoro identična kao i<br />
u osnovnim, pa s obzirom da se kreće<br />
sa nastavom na bosanskom jeziku od<br />
prvog razreda, relativno se lako mogu<br />
formirati odjeljenja bilo <strong>za</strong> dvojezičnu,<br />
bilo <strong>za</strong> kompletnu nastavu na bosanskom<br />
jeziku.<br />
Brojnost <strong>bošnjačke</strong> učeničke populacije<br />
samo je jedan od razloga <strong>za</strong> organizovanje<br />
nastave na bosanskom jeziku.<br />
Drugi, važniji razlog, jeste očuvanje<br />
nacionalnog identita pripadnika <strong>bošnjačke</strong><br />
nacionalnje manjine u našoj zemlji.<br />
Jezik kao osnovni i najvažniji element<br />
nacionalne samobitnosti je od suštinskog<br />
značaja u tom pogledu, zbog<br />
čega je veoma važno da se on čuva, razvija<br />
i njeguje prevashodno u obrazovnom<br />
sistemu. Narod koji gubi svoj jezik<br />
ozbiljno dovodi u pitanje svoju prošlost,<br />
svoju budućnost, svoju historiju, kulturu<br />
i tradiciju.<br />
Od posebnog je značaja <strong>za</strong> pripadnike<br />
jedne nacionalne <strong>za</strong>jednice, pa i <strong>za</strong><br />
Bošnjake, da se obezbijede uslovi <strong>za</strong><br />
obrazovanje na maternjem jeziku od<br />
predškolskog do visokoškolskog nivoa.<br />
Nastava nacionalne književnosti, nacionalne<br />
historije, muzičke i likovne kulture<br />
ima izuzetan značaj u obrazovnom,<br />
ali i u vaspitnom procesu formiranja ličnosti<br />
učenika, jer samo ona ličnost koja<br />
poznaje vrijednosti kulture i historije<br />
svoga naroda moći će da cijeni vrijednosti<br />
kulture drugih naroda sa kojima živi.<br />
To je osnovna pretpostavka <strong>za</strong> toleranciju<br />
i međusobnu saradnju i <strong>za</strong> stvaranje<br />
uslova <strong>za</strong> prosperitet i nacionalne i šire<br />
<strong>za</strong>jednice i svih njenih građana, bez obzira<br />
na nacionalnu, vjersku ili bilo koju<br />
drugu pripadnost. Činjenica je, takođe,<br />
da postojeći nastavni planovi i programi<br />
osnovnog i srednjeg obrazovanja svojim<br />
sa držajima ne nude u dovoljnoj mjeri, ili<br />
nikako, sadržaje koji <strong>za</strong>dovoljavaju i na<br />
pravi način odgovaraju potrebama Bošnjačke<br />
nacio nalne manjine u Republici<br />
Srbiji, u skladu sa medjunarodnim i domaćim<br />
standardima i usvojenim <strong>za</strong>konskim<br />
rješenjima i principima.<br />
Konkretno, iako je bošnjačka narodna<br />
poezija vrlo bogata i sadržajna, iako<br />
se Evropa romantičarskog perioda <strong>za</strong>interesovala<br />
<strong>za</strong> balkansku i srpsku narodnu<br />
književnost baš preko <strong>bošnjačke</strong><br />
narodne balade “Hasanaginica”, a svjetska<br />
lingvistika polovinom 20.vijeka razriješila<br />
takozvano homersko pitanje i<br />
objasnila nastanak grčkih epova na primjerima<br />
žive epike bošnjačkih narodnih<br />
pjevača iz Sandžaka, ni sa čim od sadržaja<br />
te vrste pripadnici <strong>bošnjačke</strong> nacionalne<br />
<strong>za</strong>jednice nisu u prilici da se u<br />
redovnom obrazovnom procesu upoznaju,<br />
jer ti sadržaji nisu <strong>za</strong>stupljeni u postojećim<br />
nastavnim programima. Slično<br />
je i sa ostalim nacionalnim sadržajima<br />
muzičke i likovne kulture. Nastavni sadržaji<br />
historije predstavljaju najbolnije i<br />
najosetljivije pitanje koje s posebnom<br />
pažnjom treba razriješiti. Period srpskih<br />
ustanaka, kao i period posle Berlinskog<br />
kongresa, od kad se bošnjački živalj<br />
našao u posebno teškom položaju, izložen<br />
pogromima i prisiljen na iseljavanja,<br />
te period austrougarske aneksije i period<br />
nakon Balkanskih ratova, kad su<br />
sandžački Bošnjaci izgubili pra vo na<br />
nacionalno imenovanje i sopstvenog<br />
korpusa i svoga jezika, ni fragmentarno<br />
nije pokriven nastavnim planovima historije.<br />
Posljednje decenije minulog stoljeća<br />
u udžbenicima historije obrađene<br />
su na, <strong>za</strong> sandžačke Bošnjake, potpuno<br />
neprihvatljiv način.<br />
Zbog demografskih karakteristika i<br />
svega ostalog naprijed navedenog,<br />
<strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> obrazovanjem na maternjem-bosanskom<br />
jeziku i <strong>za</strong> afirmacijom<br />
nacionalnih sadržaja pripadnika<br />
<strong>bošnjačke</strong> nacionalne <strong>za</strong>jednice u Republici<br />
Srbiji potpuno je opravdan i<br />
utemeljen. Normalno je da jedan autohtoni<br />
entitet, kakav predstavljaju<br />
sandžački Bošnjaci u Republici Srbiji,<br />
želi da svoju kulturu, tradiciju, historiju<br />
i jezik kojim govori sačuva, unaprijedi<br />
i potvrdi, a to je moguće samo kroz redovan<br />
sistem obrazovanja.<br />
II Zakonska utemeljenost <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong><br />
obrazovanjem na maternjem jeziku<br />
Za školovanje na maternjem jeziku<br />
pripadnika manjinskih nacionalnih<br />
<strong>za</strong>jednica obezbijeđena je dovoljna <strong>za</strong>-<br />
konska osnova. Oblast manjinskog<br />
obrazovanja tretirana je nizom domaćih<br />
i međunarodnih <strong>za</strong>konskih dokumenata,<br />
počev od Ustava Republike<br />
Srbije, koji <strong>za</strong>branjuje diskriminaciju<br />
po bilo kom osnovu.<br />
Ustav Republike Srbije iz 2006. godine<br />
ljudskim i manjinskim pravima<br />
posvjećuje čitavo poglavlje od 18. do 81.<br />
člana. Članom 18. garantuje se primjena<br />
ljudskih i manjinskih prava „<strong>za</strong>jamčenih<br />
opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog<br />
prava, potvrđenim među -<br />
narodnim ugovorima i <strong>za</strong>konima“. U<br />
istom članu, stav 3. se navodi: „Odredbe<br />
o ljudskim i manjinskim pravima tumače<br />
se u korist unaprjeđenja vrijednosti<br />
demokratskog društva, saglasno<br />
važećim međunarodnim standardima<br />
ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi<br />
međunarodnih institucija koje nadziru<br />
njihovo sprovođenje.“<br />
Članom 79. pripadnicima nacionalnih<br />
manjina se garantuje pravo: „ na izražavanje,<br />
čuvanje, njegovanje,<br />
razvijanje i javno izražavanje nacionalne,<br />
etničke, kulturne u vjerske posebnosti“,<br />
... „na korišćenje svog jezika i<br />
pisma“, kao i „na školovanje na svom<br />
jeziku u državnim ustanovama...“<br />
U Okvirnoj konvenciji <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
nacionalnih manjina, koju je donio savjet<br />
Evrope, a koja je ratifikovana<br />
21.05.2005.godine, navodi se u: Članu<br />
12. „Ugovornice će, gdje je to pogodno,<br />
preduzeti mjere u oblasti obrazovanja i<br />
istraživanja <strong>za</strong> njegovanje kulture, historije,<br />
jezika i vjere svojih nacionalnih manjina<br />
i većine. S tim u vezi ugovornice<br />
će, između ostalog, obezbjediti odgovarajuće<br />
mogućnosti <strong>za</strong> osposobljavanje<br />
nastavnika i pristup udžbenicima...<br />
Ugovornice se obavezuju da unaprjeđuju<br />
jednake mogućnosti pristupa obrazovanju<br />
na svim nivoima <strong>za</strong> pripadnike<br />
nacionalnih manjina“, a u Članu 14.<br />
stoji: „Ugovornice se obavezuju da priznaju<br />
pravo svakog pripadnika nacionalne<br />
manjine da uči svoj maternji jezik. U<br />
oblastima koje su tradicionalno ili u zna -<br />
tnom broju naseljene pripadni ci ma nacionalnih<br />
manjina, ako ima dovo ljno<br />
<strong>za</strong>htjeva, ugovornice će nastojati da<br />
obezbjede, koliko god je mo gu će i u<br />
okviru svojih obrazovnih sistema, da<br />
pripadnici tih manji na imaju odgovarajuće<br />
mogu ćnosti <strong>za</strong> izvođenje nastave<br />
na maternjem jeziku ili da dobijaju časove<br />
na tim jezicima...“<br />
Članom 3. Zakona o ratifikaciji Ev-<br />
Januar - Decembar 2009. 111
Change language