Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ismijavajući pri tom jedan od načina<br />
definisanja jezika, po kome se<br />
jezik smatra božijim darom, jer<br />
jezik je svojstven samo ljudskoj<br />
vrsti, pa ako je čovjek božije stvorenje,<br />
onda je i jezik božiji dar.<br />
Jezik je i biološka, genetska i<br />
antropološka kategorija. Bez društva,<br />
odnosno ljudi, nema ni jezika.<br />
Nastao iz potrebe komuniciranja i<br />
sporazumijevanja, jezik se razvio u<br />
sistem kroz koji se manifestira mišljenje<br />
i znanje. Stoga on mora biti<br />
<strong>za</strong>jednički <strong>za</strong> jednu skupinu ljudi i<br />
podjednako poznat svakom pojedincu<br />
iz te skupine koja ga koristi.<br />
U takvom slučaju govorimo o maternjem<br />
jeziku kao autohtonoj jezičkoj<br />
manifestaciji<br />
jedne etničke<br />
grupe. Rijetki su<br />
danas primjeri da<br />
jednim jezikom<br />
isključivo govori<br />
samo jedan narod,<br />
ali svakako u svijetu<br />
ima i takvih<br />
slučajeva. Na primjer<br />
Kinezi govore<br />
kineskim jezikom,<br />
ali taj jedan kineski<br />
ima najmanje osam<br />
različitih varijanti<br />
koje se ne mogu<br />
striktno smatrati<br />
različitim dijalektima,<br />
već prije posebnim jezicima.<br />
Pojasnimo malo pojam „etnički“.<br />
Riječ etnos, grčkog je porijekla<br />
sa osnovnim značenjem nehrišćanski,<br />
paganski. Novijeg porijekla<br />
su <strong>riječ</strong>i etnija i etnički kao<br />
izvedenice iz <strong>riječ</strong>i etnos. Pojam etnija<br />
označava kolektivitet, skupinu<br />
ljudi istog ili <strong>za</strong>jedničkog porijekla,<br />
istog jezika, vjere, kulture i tradicije.<br />
Dakle, u vezi sa etnijom se<br />
ispoljava genetsko svojstvo jezika,<br />
a iz toga proističe značenje sintagme<br />
maternji jezik.<br />
A šta je sa našim maternjim jezikom?<br />
Naš maternji jezik je bosanski.<br />
To je jezik kojim govore ne samo<br />
Bošnjaci u Bosni, veći i u Sandžaku,<br />
1<strong>16</strong> Januar - Decembar 2009.<br />
Makedoniji, Crnoj Gori, Turskoj i<br />
svuda po svijetu gdje su Bošnjaci<br />
muhadžirskim ili svojevoljno odabranim<br />
putevima dohodili i privremeno<br />
ili trajno se nastanjivali.<br />
Genetsko-lingvistički, bosanski<br />
jezik pripada grupi južnoslovenskih<br />
jezika srednještokavskog, odnosno<br />
ijekavskoštokavskog govo r -<br />
nog oblika, s tim što se u jeziku sandžačkih<br />
Bošnjaka uočavaju uticaji<br />
staroštokavskog, zetsko-sjeničkog<br />
ijekavsko-ekavskog govornog tipa.<br />
Gene<strong>za</strong> bosanskog tekla je kao i<br />
kod ostalih južnoslovenskih jezika.<br />
Dolaskom na Balkan Slovenska<br />
plemena potisnula su i jednim dijelom<br />
asimilirala starosedioce,<br />
mahom ilirskog i tračanskog porijekla.<br />
No asimilacijom nisu sasvim<br />
iskorijenili njihov jezik. Tragovi takvog<br />
toka <strong>za</strong>držali su se i do danas<br />
u topnimima i hidronimima kao<br />
što je naprimjer hidronim Bosna –<br />
ime rijeke, ali i ime šire obalske regije,<br />
a kasnije i ime države uspostavljene<br />
na tom centralno balkanskom<br />
prostoru. Kako je jezik živa<br />
tvar, on neminovno podliježe uticajima<br />
društvenih kretanja i promjena.<br />
Formiranjem bosanske<br />
dr žave, a posebno <strong>za</strong>življavanjem<br />
bogumilskog učenja kao <strong>za</strong>sebne<br />
bosanske crkve, koja je, savremenim<br />
jezikom rečeno, predstavljala<br />
enklavu između istočnog i <strong>za</strong>padnog<br />
hrišćanskog svijeta, pritije-<br />
šnjenu i proganjanu sa obije strane,<br />
bosanska država, a i jezik Bošnjana<br />
imali su specifičan razvojni put. Na<br />
jezik u srednjevjekovnoj Bosni jako<br />
je uticalo upravo bogumilsko učenje<br />
koje nije priznavalo crkveni kanon<br />
u bogosluženju, pa su time izbjegnuti<br />
direktni uticaji i latinskog i grčkog<br />
jezika. No uticaja na jezik i sa<br />
istoka i sa <strong>za</strong>pada, ali i sa juga i sjevera<br />
je svakako je moralo biti. Jezik<br />
bogumila posebno je intrigirao bošnjačkog<br />
pjesnika Mehmedaliju<br />
Maka Dizdara, pa je utom stilu i napisao<br />
svoje najljepše pjesme.<br />
Osmanlijskim osvajanjem u<br />
Bosni se mijenja kompletno društveno<br />
ustrojstvo, a na jezik se to<br />
odražava usvajanjem<br />
novih pojmova<br />
ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong><br />
administrativne i<br />
nove institucijske,<br />
a posenno vjerske<br />
sadržaje. Iako je<br />
turski jezik bio<br />
zvanični administrativni<br />
jezik, u<br />
samom bosanskom<br />
pašaluku nesmetano<br />
se razvija<br />
narodni, bosanski<br />
jezik, i on je bio<br />
jedan od zvaničnih<br />
jezika na porti priznatih.<br />
Bošnjački<br />
književni stvaraoci toga vremena<br />
pisali su na turskom, persijskom ili<br />
arapskom jeziku, ali uporedo se<br />
razvijalo književno stvaralaštvo i<br />
na narodnom jeziku, pisano arapskim,<br />
posebno prilagođenim pismom,<br />
tzv.arebicom ili arabicom.<br />
To je bogata i još potpuno neistražena<br />
alhamijado književnost.<br />
Kroz čitav srednjevjekovni period<br />
pa i <strong>za</strong> vrijeme osmanlijske<br />
uprave, u Bosni se koristila ćirilica.<br />
Sve povelje i bogumilski <strong>za</strong>pisi pisani<br />
su ćirilicom. Posebnu pojavu<br />
predstavlja jedno specifično, samo<br />
<strong>za</strong> Bosnu, karakteristično pismo, a<br />
to je bosančica. Bosančica je bosanska<br />
ćirilica,ili brzopisna ćirilica koja<br />
se razvija negdje od <strong>16</strong>. stoljeća, a
Change language