19.06.2013 Views

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Dr. sci Redžep Škrijelj<br />

96 Januar - Decembar 2009.<br />

AKBABA -<br />

BJELOGLAVI SUP,<br />

Na drevnoj Pešteri, usred prirodnih<br />

jezera, polja, klisura, pećina i<br />

planinskih vrhova živio je i dugo<br />

vaktu odolijevao Akbaba-iliti bjeloglavi<br />

sup, suvereni sultan pešterskog nebeskog<br />

carstva. Surovim planom nove urbane<br />

kulture naših krajeva, koju su polupismene<br />

beogradske i ine „arhitekte prirode“<br />

sedamdesetih godina XX vijeka<br />

sprovele u ovom dijelu Sandžaka, monstruozno<br />

su uništene prirodne višemilenijumske<br />

biocenoze na Gornjoj Pešteri<br />

(Ugljansko polje), što je rezultiralo povlačenjem<br />

ove rijetke, mirne i ne<strong>za</strong>štićene<br />

ptice ka kanjonu rijeke<br />

Uvac, u posnu dolinu širokog<br />

Sjeničkog polja. Isušivanjem<br />

voda sa ove<br />

prelijepe biljne i raritetne<br />

životinjske<br />

biocenoze na<br />

Pešteri, napravljen<br />

je istinski<br />

zločin nad jedinstvenompešterskom<br />

oazom<br />

mira, ispunjenom<br />

malim<br />

ledničkim<br />

jezerima,<br />

barama, sa<br />

očuvanom<br />

prirodom<br />

ETNOLOGIJA<br />

GOSPODAR PEŠTERSKIH<br />

Ovo je samo<br />

jedna od priča o<br />

bjeloglavom<br />

supu-akbabi,<br />

najvećoj ptici<br />

na Balkanu,<br />

kome je ljudskom(ne)pažnjom<br />

veoma<br />

lukavo i<br />

(ne)planski oduzet<br />

dio prirode i<br />

uskraćena njegova<br />

vjekovna<br />

sofra<br />

VISOVA<br />

kojom je u potrazi <strong>za</strong> krupnijim plijenom<br />

stoljećima carovala širokokrila ‘tica, raspona<br />

krila od skoro tri metra, koja je u<br />

starim osmanlijskim knjigama poznata<br />

pod imenom akbaba (tur. ak-bijel + babastarac,<br />

starina, gazda, gospodar, tj. bijeli<br />

gospodar ili starac).<br />

Ovo je samo jedna od priča o bjeloglavom<br />

supu-akbabi (lat. Gyps fulvus), najvećoj<br />

ptici na Balkanu, kome je ljudskom<br />

(ne)pažnjom veoma lukavo i (ne)planski<br />

oduzet dio prirode i uskraćena njegova<br />

vjekovna sofra. U nekada bogatoj biocenozi<br />

Ugljanskog polja ovaj nadmoćni gospodar<br />

visina redovno je nalazio i uzimao<br />

svoj <strong>za</strong>služeni obrok, nakon čega bi poput<br />

nebeskog sultana izvodio svoj pešterski El<br />

condor pasa (Kondorov let), i razornom<br />

snagom svojih širokih krila prkosio studenim<br />

vremenima sandžačkog Sibira, družeći<br />

se sa nepristupačnim liticama,<br />

pećinama i kamenim vrletima Kruščice,<br />

Giljeve, Trojana, Ninaje, Rogozne, Golije,<br />

ali i bistrim izvorima malehnih pešterskih<br />

rijeka i jezera.<br />

Niz veoma <strong>za</strong>nimljivih geomorfoloških<br />

objekata na širem području, dopunjuje<br />

oko 8 hiljada hektara prirodnog<br />

staništa ove, u svijetu rijetke, kolonije orlova,<br />

koji su se danas skrasili u klisurskopećinskom<br />

sistemu vještačkog, a vrlo<br />

surovog i hladnog, Uvačkog jezera.<br />

Baš zbog njih – bjeloglavih su po va, ovaj<br />

predio u novije vrijeme po staje predmetom<br />

interesiranja ljubitelja ‘tica i prirode, ali i<br />

spele olo ga, zbog izuzetnog pećinskig blaga.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!