19.06.2013 Views

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

takođe, ustanovljava na osnovu značenja<br />

tog pojma. Nauka se, u islamskoj<br />

kulturi, manifestuje u raznim<br />

longitudinalnim sferama i stepenima,<br />

dok se na samom vrhu ogromnog<br />

zdanja islamske nauke razo -<br />

tkriva božje znanje. Božje znanje je<br />

apsolutno i neograničeno znanje iz<br />

kojeg proishodi kreacija cjelokupnog<br />

univerzuma. To znanje potpada pod<br />

kategoriju prisutnih i neposrednih<br />

znanja, to jest višnjih intuitivnih znanja<br />

od kojih i čovjek može da se okoristi.<br />

Ispod toga se nalazi pojmovno<br />

racionalno znanje u svojstvu pomućenog<br />

intuitivnog sagledavanja, iz<br />

daleka, univer<strong>za</strong>lnih i vječnih realnosti<br />

koje znalac isključivo opisuje, iako<br />

ih neposredno niti vidi niti <strong>za</strong>hvata.<br />

Na kraju, dolazi do izražaja pojmovno<br />

osjetno znanje koje se dobija posredstvom<br />

osjetnog iskustva u ovom<br />

materijalnom stadijumu. Ukoliko se<br />

odvoji i otcijepi od svojih metafizičkih<br />

i božjih principa, pojmovna<br />

nauka, iz bilo koje od pomenute<br />

dvije kategorije, ostaje uznemirena i<br />

otuđena nauka čija <strong>za</strong>pečaćena sudbina<br />

biva sofistika. Srazmjerno ug -<br />

ledu svake kategorije gornjih nauka,<br />

i sami naučnik koji posjeduje to znanje<br />

dobija ugled i čast.<br />

Prema jednom predanju, „ljudi je<br />

troje: učenjak gospodnji, onaj podučeni<br />

na stazi spasa i mušice koje se<br />

iskupljaju oko strvine, to jest oni neotesani,<br />

sljedbenici svakog ko vikne;<br />

oni se ne obasjaše svjetlošću znanja i<br />

ne prikloniše osloncu povjerljivom“. 4<br />

Učenjaci gospodnji su profeti i<br />

sveegzistencijalni staratelji koji su<br />

počastvovani znanjem božjim. Oni<br />

podučeni na stazi spasa su vjernici<br />

koji, uz pomoć racionalnog znanja<br />

veruju u skrovito, dok su članovi<br />

treće grupe lišeni i onog prvog i racionalnog<br />

znanja, te otcijepljeni od<br />

oba znanja, tonu unutar osjetnih<br />

nauka. Oni <strong>za</strong>trpavaju istinu (kufr). 5<br />

Termin nauka je u srednjem vijeku,<br />

onda kada se kultura Zapada<br />

usljed uticaja hrišćanstva prepoznavala<br />

kao revelacijska kultura, imao<br />

isto ono značenje koje gore objasnismo,<br />

te je biser hrišćanskog nauka<br />

podržavao metafizičke kontemplacije<br />

višnjih principa egzistencije. Međutim,<br />

nakon rene sanse, u vrijeme<br />

kada je netrpeljivost između razuma<br />

62 Januar - Decembar 2009.<br />

i religije riješena tako što razum stiče<br />

prevlast i što religija i intuicija ostaju<br />

<strong>za</strong>puštene, nauka je takođe pokidala<br />

svoju drevnu vezu sa religijom. Sekularna<br />

kultura je utemeljila novi<br />

pojam nauke na osnovu svojih posebnih<br />

spoznajnih principa. Naravno,<br />

iako je ustanovljeni pojam<br />

sekularne nauke definisan i utvrđen<br />

u XIX vijeku, ipak taj pojam je imao<br />

povoljnu podlogu <strong>za</strong> pojavljivanje<br />

još od vremena Ogista Konta. Kako<br />

su naučni sudovi predstavljeni kao<br />

proverljivi empirijski sudovi nad kojima<br />

se provodi princip verifikacije,<br />

cjelokupan korpus religijskih sudova<br />

postavljen je u isti red sa filozofskim<br />

i ideološkim sudovima koji nipošto<br />

nisu privlačili pažnju jednog naučnika.<br />

No, ubrzo je postalo jasno da<br />

iskustvena potvrda jednog suda, čak<br />

u hiljadu slučajeva, ne može da <strong>za</strong>jemči<br />

to da će isti sud, u određenim<br />

novim uslovima, dati željeni rezultat.<br />

Otuda, princip verifikacije <strong>za</strong>mijenjen<br />

je principom falsifikacije, koji<br />

znači da je jedan sud naučan tek u<br />

slučaju da bude moguće, ako je on<br />

neispravan, opovrgnuti ga. Kasnije,<br />

pokazuje se da je i opovrgavanje jednog<br />

suda nedokučivo, baš kao što je<br />

put do izvjesne potvrde istog suda<br />

bio <strong>za</strong>krčen. Jer, mi nikada nemamo<br />

čisto empirijsko iskustvo, bez dodatnih<br />

pomoćnih aktivnosti našeg razuma,<br />

kojim bismo izvjesno<br />

opovrgnuli dređeni sud. Zato se izvjesnost<br />

seli iz obe strane afirmacije<br />

i negacije naučnog suda, te se naj<strong>za</strong>d<br />

nameće princip konfirmacije. Princip<br />

konfirmacije označava da provjera<br />

može da bude korisna kao podrška<br />

naučnim aktivnostima naših misli,<br />

jer, naučni sudovi i nemaju kognitivnu<br />

vrijednost niti izvjesnost, već<br />

se isključivo <strong>za</strong>dovoljavaju psihičkim<br />

potvrdama i imaju instrumentalnu<br />

prirodu, što znači da je nauka<br />

pribor <strong>za</strong> vladanje materijom.<br />

Na tragu ovih preokreta oglasio<br />

se i Niče svojim stavom o tome da je<br />

moć merilo čovjekovog znanja. Drugim<br />

<strong>riječ</strong>ima, realnost se, po njemu,<br />

okreće oko osovine čovjeka, a ne vrti<br />

se čovek oko ose realnosti. Zapravo,<br />

Niče je bolje nego bilo koji drugi filozof<br />

obznanio skriveni skeptici<strong>za</strong>m<br />

usred nauke koja je izgubila metafiziku<br />

ili je opovrgava. Prof. Parsanija<br />

se u knjizi „Bitak i pad“ na krizu moderne<br />

nauke osvrće sljedećim objašnjenjima:<br />

novi čovjekov kumir biva<br />

upravo njegova duša koja je tu, kod<br />

samog njega... Čovjekova duša je,<br />

uvijek, <strong>za</strong>jedno sa njim, te je čovjek,<br />

odmah tu gdje jeste, u svom domu.<br />

On je vlasnik doma i s one strane<br />

njega ničeg nema, te, otuda, niti se<br />

kakva sta<strong>za</strong> pojavljuje pred njim, i<br />

niti on oseća potrebu <strong>za</strong> šari’atom i ritualnim<br />

proputovanjem... Zapravo,<br />

niti kakve realnosti ima povrh njega<br />

i niti je neko znanje izvan granica<br />

njegova htjenja i volje. Znanje i<br />

nauka ilustruju njegovu moć i instrument<br />

su u rukama njegove slobode i<br />

do minacije. Na takvoj podlozi, tehnologija<br />

postaje sva nauka i sve znanje.<br />

Moderni gospodar ne samo da<br />

na vjero<strong>za</strong>konsku stazu /šari’at<br />

/gleda iz ugla tehnologije, nego se<br />

čak može ustanoviti da njegova vjero<strong>za</strong>konska<br />

sta<strong>za</strong> – jeste tehnologija,<br />

a posao tehnike nije da spozna cilj i<br />

ra<strong>za</strong>stre put ka njemu, nego vladanje<br />

životnom sredinom na svaki način<br />

koji čovjek <strong>za</strong>želi.<br />

Tehnologija šuti kada dođe red<br />

na čovjekovo htijenje. Naime, želje i<br />

život ovozemaljskog čovjeka su gospodar<br />

koji ne podlazi pod okvire<br />

nauke. Ustvari, kažimo da nauka<br />

ostvaruje početak svog kretanja<br />

upravo onda kada se preda pred takvim<br />

željama. 6<br />

RAZVRSTAVANJE SAVRE-<br />

MENIH ORIJENTACIJA MUSLI-<br />

MANA NA TEMELJU RAZNIH<br />

SPOZNAJNIH<br />

STADIJUMA<br />

U svjetlu prošlih objašnjenja se<br />

može istaći da je učvršćivanje temelja<br />

identiteta muslimanskih <strong>za</strong>jednica,<br />

bez podrobnije analize spoznajnih<br />

principa revelacijsko-teomonističkog<br />

stadijuma islama, beskoristan i u teorijskom<br />

pogledu neodrživ poduhvat.<br />

U redovima muslimana moći će da<br />

ostanu tra jni pokreti i orijentacije koji<br />

su pro ishodili iz transcendentnog<br />

spo znajnog ambijenta dominantnog<br />

nad cjelokupnom religijskom i duhovnom<br />

tradicijom Islama. U protivnom,<br />

skrupulozni teoretičari neće<br />

lako moći da potvrde društvene vri-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!