19.06.2013 Views

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

protiv prava i dokazuje da nikako<br />

ne smije biti tako.<br />

14. O hrani ili ovčijem mesu i siru,<br />

koje pataren kao nešto prokleto ne<br />

preporučuje, a katolik preporučuje.<br />

15. O pohvali znaku Križa, što pataren<br />

bogohulno pogrđuje”. 77<br />

U jednom domaćem (bosanskom)<br />

historijskom vrelu, u glo sama<br />

Srećkovićevog bosanskog eva nđelja<br />

nepoznati glosator tumači neke od<br />

Isusovih prispodobi iz Markova, Lukina<br />

i Ivanova evanđelja. 78 Dopisane<br />

rubne bilješke ukazuju na heterodoksiju<br />

u kojima istraživači bosanske<br />

hereze iščitavaju dualistički svjetonazor<br />

bosanskih bogomila. 79 Istraživači<br />

posebno ukazuju da u bilje -<br />

škama broj 5, 8 i 9 govori se o <strong>za</strong>robljenim<br />

dušama koje su <strong>za</strong>vedeni anđeli<br />

od Sotone, <strong>za</strong>tim o "anđelima<br />

neprijaznim" koji su protivni "Tri<br />

hljeba jesu Otac i Sin i Duh Sveti: a<br />

prijatelj koji hoće tvoju dušu prodati<br />

anđelima milosrdnima". 80<br />

Pred politički slom srednjovje -<br />

kovne bosanske države papa Pio II.<br />

Piccolomini (1458-1464) u :Commentarii<br />

rerum memorabilium, 81 o bosanskim<br />

bogomilima piše: "U Bosni ima<br />

veoma mnogo krivovjeraca koje<br />

zovu Manihejcima, veoma <strong>za</strong>o rod<br />

ljudi koji uči da su dva počela stvari<br />

jedno zlih, a drugo dobrih". 82<br />

Među domaćim, bosanskim dokumentima,<br />

prije svih u poveljama<br />

pojedinih bosanskih velikaša, moguće<br />

je naći dio potvrda koji ukazuje<br />

na kosmogoniju bosanskih<br />

bogomila. Tako vojvoda Sandalj<br />

Hranić u povelji od 4 . marta 1410.<br />

godine kune se:"...i da se odrekne<br />

Boga i vire ku viruju i angjela pravega<br />

na dan sudni". 83<br />

Sličnu <strong>za</strong>kletvu polaže i bosanski<br />

feudalac Ivaniš Pavlović 1419. godine<br />

i nešto kasnije u povelji s bratom<br />

Nikolom 29. septembra 1442.<br />

godine kune se:"...i da smo se odrekli<br />

Boga i angjela na umrli čas na smrti<br />

i na dan sudni i vere koju veruemo".<br />

84 Vojvoda Radoslav Pavlović<br />

sa sinom Ivanišem i svojom<br />

rodbinom u povelji od 31. decembra<br />

1427. godine kune se:"...da smo se<br />

odrekli Boga i Angela milostivoga<br />

na dan sugni i vire koju viruemo". 85<br />

Slično se <strong>za</strong>klinje i kune i veliki vojvoda<br />

Stjepan Vukčić-Kosača u povelji<br />

od 10. oktobra 1435. godine kada<br />

piše:"...i da smo se odrekli Boga i<br />

angjela milostvovoga na smrti i na<br />

dan sudni i vire koju viruemo". 86<br />

Prema svim dokazima, historijskim<br />

izvorima i dokumentima očigledno<br />

je da kosmogonija bosanskih<br />

bogomila nije proistekla iz kršćanske<br />

( znači ni iz katoličke ni pravoslavne)<br />

crkve, nego se radi o samostalnom<br />

(autentičnom i autohtonom)<br />

pogledu na svijet koji, opet, traži posebne<br />

relacije i identifikaciju. Sigurno<br />

da nedostatak širih panorama<br />

o sličnim pojavama u srednjem vijeku,<br />

<strong>za</strong>tim sigurnih doka<strong>za</strong> o paralelnim<br />

kretanjima među hereticima,<br />

umanjuje ukupan utisak.<br />

Prema pretpostavkama i mi šlje -<br />

njima u literaturi, porijeklo, priroda i<br />

identifikacija zla, korijeni materije i<br />

čovjeka , prijelaz konačnog u beskonačno,<br />

duali<strong>za</strong>m vrhovnih počela,<br />

vječna emanacija duhova iz prapočela<br />

dobra, pro izvodnja materije po<br />

zlu počela, prisilno sjedinjavanje<br />

duha i materije u čovjeku, bitne su<br />

pretpostavke vjerskog učenja bosanskih<br />

bogomila i gnosticizma, eshatologije<br />

i kosmogonije. Slično se može<br />

naći i u dijelu ostataka srednjovje ko -<br />

vnog, kontraverzističko-teologijskog<br />

mišljenja što se samo u jednom svom<br />

dijelu smatra konstantom koja oblikuje<br />

i neke osobenosti na kojima nastaju<br />

i djeluju i mnogi prosjački<br />

redovi (prije svih dominikanci i franjevci).<br />

87 Činjenica da katolička crkva<br />

priznaje mjesto prosjačkih redova u<br />

srednjovjekovnom društvu ukazuje<br />

da, nevoljno, poštuje princip novog<br />

na kojem djeluje. Tu treba tražiti razliku,<br />

suštinsku i temeljnu, i korijen<br />

bogomilskog učenja, pošto pored već<br />

konstatiranog različitog postoje<br />

osnove <strong>za</strong> izučavanje i suprotnog i to<br />

sa dijametralnih pozicija. 88<br />

U vjerskom učenju bosanskih<br />

bogomila temeljnu identifikaciju<br />

eshatologije i kosmogonije otežava<br />

činjenica, mnogo puta ponovljena,<br />

da ne postoji nijedan cjelovit kompendij<br />

vjerskog učenja bosanskih<br />

bogomila koji sistematično i totalno<br />

iskazuje osnove njihova vjerskog<br />

učenja, nego sve je u fragmentima i<br />

marginalno što otežava donošenje<br />

konačnog <strong>za</strong>ključka.<br />

Djelomična suglasja latinske i<br />

domaće (bosanske) historijske građe<br />

o mnogim pitanjima djelovanja bosanskih<br />

bogomila i njihovog vjerskog<br />

učenja samo postavljaju<br />

problem u jednu novu istraživačku<br />

ravan, da se prije svega oslobodi<br />

ideologijskog naboja te metodološko-<br />

istraživački i interpretativno<br />

postavi kao <strong>za</strong>datak moderne historijske<br />

nauke.<br />

77. G.Bigoni, L,archivio conventuale di San Francesco di Cherso in Istria.-Citta del Castello,1973, str. 479-481 F.Šanjek, Bosansko,<br />

291-293<br />

78. Aleksandar Solovjev, Vjersko učenje bosanske crkve, str.23.<br />

79. Josip Hamm, Apokalipsa bosanskih krstjana.-slovo, 9-10, Zagreb, 1960, str. 62<br />

80. Sima M. Ćirković, Glose Srećkovićevog jevanđelja i učenje bosanske crkve.- Iz knjige: Bogomilstvoto na Balkanot vo svetlinata<br />

na najnovite istražuvanje.- Skopje 1982, str.220-221.,ćir. S. Jalimam, Historija, ,str.140<br />

81. F. Šanjek, Bosansko, str.146-150<br />

82. S. Jalimam, Historija,str.140, S. Jalimam, Izvori , str.110-111.<br />

83. Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma , I/1,str.95,179<br />

84. Lj. Stojanović,isto, 554<br />

85. Aleksandar Solovjev, Vjersko učenje bosanske crkve, str.23. Franjo Šanjek, Bosansko-humski (hercegovački) krstjani i katarskodualistički<br />

pokret u srednjem vijeku.-Izd. „Kršaćanska sadašnjost“..Zagreb,str.152<br />

86. Franz Miklošič, Monumenta serbica, Wien, 1858, ,str.438<br />

87. Salih Jalimam, Duhovna susretanja.- Izd. „Hijatus“, Zenica, 2006, str.79-94<br />

88. S.Jalimam, Duhovna susretanja, str.7-12<br />

Januar - Decembar 2009. 155

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!