Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

More documents

Recommendations

Info

Izmještena Ganića kula, danas Zavičajni muzej vojno utvrdjenje u vezi pobuna i prolaska bosanske vojske Huseina Gradaščevića kroz Sandžak, prema Kosovu, gdje se 1832.godine odigrala bitka između njegove i turske vojske. Dr. Milisav Lutovac navodi da je kula napravljena kao utvrdjenje za odbranu od Karadjordjevih ustanika i prvobitna namjena joj je bila da bude vojno utvrdjenje, dok je kasnije služila za stanovanje porodice Ganić. Kula je sagradjena u podnožju Ganića Krša, na lijevoj obali rijeke Ibar. Oko kule je bio sagradjen zid sa dvije strane, visine dva metra i širine 50 cm. U avliji se nalazilo nekoliko objekata, a nalazio se i mutvak-pekara za pečenje hljeba. Avlijska vrata su bila napravljena od drveta, iz dva dijela, visine 2,5 metara. Na tim vratima je postojao otvor zvani „kapidžik“ koji se koristio za ulazak i izlazak u avliju. Vrata su se zaključavala sa unutrašnje strane mandalom. Velika vrata su imala rezu i zaključavala su se katancem. Donji dio avlije bio je ogradjen tarabama, a ispod kule nalazila se štala za konje. Sa istočne strane kule nalazio se izvor pitke vode. Inače Kula je bila sagrađena od kamena od drveta. Dio koji je sagradjen od kamena sastojao se: od podruma, prizemlja i sprata. Zidovi su bili od neotesanog kamena, a kao vezivno sredstvo služila je glina, ilovača pomiješana sa pljevom i seckanom slamom. Širina te- 140 Januar - Decembar 2009. Originalni izgled Ganića kule, koja više ne postoji melja iznosi 2m, a dimenzije objekta su 8 x 8 metara. Na svakom spratu su postojali otvori, dimenzija 0.40 x 0.40 m, a svrha tih otvora je bila da posluže kao puškarnice, kada to zatreba. Sa unutrašnje strane prozori su imali nešto veće dimenzije, a na gornjoj strani su imali svodast, polukružan oblik sa bukovim toplijama i mušebcima. Na svakom spratu su postojala po tri prozora, jedan okrenut prema zapadu(prema avlijskoj kapiji), a dva okrenuta prema jugu. Kula je spolja ostavljala utisak velike gradjevine, zbog debljine zidova, a enterijer je bio ograničen i skučen. Prostor u podrumu je bio namijenjen za držanje stoke, postojale su improvizovane stepenice za ulaz u prizemlje. Vrata su bila od tesanih bukovih dasaka. U podrumu su postojali otvori zvani „mazgale“ koji su takođe korišteni kao puškarnice u ratnim vremenima, a korišteni su i za ventilaciju objekta. Zatvarala su se mandalom. Spoljna vrata su u gornjem dijelu bila polukružnog oblika, a zatvarala su se mandalom i zasuvkom (drvenom rezom). Za ulazak na prvi sprat koristile su se drvene stepenice, sa 11 stepenika, sa ogradom od lijepo gradjenih parmaka. Vremenom, prvi sprat je pretvoren u sobu za spavanje, a u jednom dijelu je bio napravljen hamam (kupatilo). Na ovom spratu su postojale dvije „mazgale“ sa desne strane ulaza. Na kuli su postojala dva proširenja- niše i to jedan sa istočne strane dimenzija 0,70 x 0,60m Sa prvog sprata vodile su stepenice, koje su bile napravljene od drveta, na drugi sprat, zvani čardak, koji je bio od drveta. U prvo vrijeme je služio kao soba za ratnike i imao je „dušemu“( patos podignut od pola sobe-za spavanje ratnika). Čardak je bio sagradjen od tesanih bukovih greda. Na samom ulazu u čardak, postojao je prozorčić, prorezan u gredama, sa poklopcem (kanatom), namjena mu je bila da osvjetljava stepenišni prostor i ujedno je služio za vodjenje razgovora kada bi neko tražio odredjenu osobu iz kule. Pri samom ulasku na čardak, prvo se nalazio hodnik sa patosom od dasaka i plafonom od bukovih dasaka zvani šašovci. Poslije hodnika dolazi prostorija, koja predstavlja produžetak istog, sa većim dimenzijama, sa uzdignutijim patosom za 20 cm, u odnosu na hodnik. Dimenzije ove prostorije zvane ćošak, bile su 1,5 x 2 m, a bila je ukrašena ornamentima. Prozori ove prostorije bili su okrenuti prema sokaku koji je vodio do prve raskrsnice. Ćošak je imao pogled i u pravcu vodenice koja je bila na desnoj obali Ibra. Jedan prozor je gledao u pravcu Ganića Krša, gdje postoji pećina „Sarandža“, u kojoj se je moglo sakriti u slučaju ratne opasnosti. U letnjem periodu najčešće se sjedilo u ovoj prostoriji-ćošku, posmatralo se ko od kuda putuje i ko se približava kuli. Široki hodnik se ljeti koristio za objed, jer je u njemu bio ugradjen umivaonik (legen) za pranje ruku i posudja. U velikoj sobi je bila izgradjena zemljana peć-furuna za zagrijavanje prostorije. Sobna vrata su bila od drveta i izrezbarena. Na spratu su imale tri sobe tzv. „velika i mala soba“ i „sobica“. Velika soba služila je za dnevni boravak porodice. U ovoj sobi je postojao odžak, verige za grijanje vode, zemljana peć sa lijepo sazidanom kupolom. U svim sobama plafon je bio od dr-
venih bukovih dasaka-šašovaca. Prozori ove prostorije bili su usmjereni u pravcu istoka sa toplijama - mušebcima (oblim rešetkama) koji su se zatvarali sa unutrašnje strane. Do zemljene furune nalazio se paravan tzv. krevet . U ovoj sobi su se još nalazili dušekluci, dolapluci, a iznad njih su se nalazile police za posudje. Prostorije su noću osvjetljavane petrolejkama - lambama. Mala soba je služila za prijem uglednih gostiju. Imala je dušekluk, hamam, rafove sa lijepo izrezbarenim ornamentima. Dime - nzije prozora su bile 0.80 x 0.90 metara. sa rešetkama. U sobi je postojao odžak, a bila je osvijetljena visećom petrolejskom lampom. Sobica je korištena za ostavu, imala je dva prozorčića veličine 0.40 x 0.40 metara, jedan usmjeren u pravcu avlije a drugi u pravcu vodenice na južnoj strani. Kula je bila pokrivena šindrom (drvenim krovnim pokrivačem). Na vrhu krova kule nalazio se drveni šiljak dužine 1.5m. a pri samom vrhu imao je prošireni dio poput jabuke, što je bio znak da u takvoj kući može musafir da svrati, ako mu je potrebno prenoćište. Vremenom, kula je propala, prostor oko kule je zauzet od privatnih kuća, a 1979.godine, znatno je oštećena od zemljotresa tako da je sada bez krova, oronula i izložena je vremenskim nepogodama. SO-e Rožaje smatrala je da više nema uslova za njeno renoviranje, nego je odlučeno da se po projektu stare Ganića kule izgradi nova na drugoj lokaciji. Medjutim ovaj objekat ne može zamijeniti staru Ganića kulu, jer, sama lokacija i njeno ranije okruženje daju pravu sliku kule. Time je ova kula izgubila na svojoj istorijskoj vrijednosti i originalnosti ali je sačuvana kao podsjećanje na nekadašnju tradiciju i kulturu Bošnjaka Rožaja. Ostaci stare-originalne Ganića kule, koja se trenutno renovira. Organizator renoviranja je bio likovni klub Kula iz Rožaja Bošnjačka seoska kuća Bošnjačke seoske kuće su mahom pravljene od kamena i drvene gradje, to jest od brvana. Prizemni dio kuće, odnosno “donji sprat” je često pravljen od kamena, ali i od drvenih brvana. Ove kuće su najčešće pravljene na strmim terenima, tako da je samo pola donjeg sprata služilo kao izba tj. kao prostorija za ostavu, za stoku, a nekada i za stanovanje, a druga polovina je bila ukopana u zemlju i nije bila upotrebljiva. Na gornjem spratu kuća je obično imala dvije prostorije. Jedna je korištena za spavanje i ona je imala patos. Imala je mindere, rafove koji su korišteni za ostavljanje, novog posudja, tablji sa fildžanima, i posebno za čuvanje i držanje muslimanske svete knjige Kur’ana. Druga prostorija je imala zemljani pod. Tu je bilo ognjište sa sadžakom, verigama i sačom, gdje se spremala hrana. Postojale su i hatule, koje su takodje služile za ostavu, kao neka vrsta plakara u zidu. Ove kuće nijesu pravljene raskošno kao gradske kuće a bile su takodje pokrivene šindrom. Rjedje crepom i to u novije vrijeme. Oko seoskih kuća nije bilo ogradjenih avlija već su one obično bile okružene prostranom okutnjicom, baščom, njivom, livadom. Inače svaka muslimanska kuća, kako gradska tako i seoska je imala hamam za kupanje, a u blizini je obično bila česma ili bunar sa vodom za piće. Za muslimansko stanovništvo voda je simbolizirala izvor života, higijenu i zdravlje.Nužnik je bio poljski i najmanje je bio udaljen oko 30-40 metara od kuće, a obavezno je bio zaklonjen izmedju ostalih zgrada i pratećih objekata. S e o s k e k u l e Tip seoske kuće Pored običnih seoskih kuća, na selu su postojale i kule koje su pravljene od kamena. Kule su imale samo ugledne i jake porodice koje su nešto značile u selu pa i šire. Zidovi ovih kula su obošno bili debljine oko jedan metar i one su takodje, pored stanovanja imale su ulogu porodičnog utvrdjenja i zaštite od eventualnih napada raznih komita i bandi izvana. Imale su više prostorija koje su bile opremljene minderima. Jedna takva kula postoji i danas u selu Balotići a koja je sagrađena u zadnjoj deceniji 19. vijeka.Ona je i danas u dobrom sta- Januar - Decembar 2009. 141
Page 3 and 4:
Bo{nja~ka rije~ Osniva~ Bo{nja~ko n
Page 5 and 6:
Mustafa Baltić, arheolog ARHEOLO[K
Page 7 and 8:
INTERVIEW & DEKLARACIJA Budući saz
Page 9 and 10:
FERIDOVA DUHAN KESA Ferid Muhić
Page 11 and 12:
IN MEMORIAM - Jašar Redžepagić (
Page 13 and 14:
opredjeljenja. Albanskoj književno
Page 15 and 16:
Jašar je širom otvorio vrata boš
Page 17 and 18:
Znanstveni rad dr. Zlatana Čolakov
Page 19 and 20:
BOŠNJAČKA EPIKA Nedžib Vučelj,
Page 21 and 22:
okolo svjedoči o vremenu naših ju
Page 23 and 24:
dostojni evokacijom, pamćenjem I p
Page 25 and 26:
danas - kad u rukama imamo njegove
Page 27 and 28:
LINGVISTIKA “Rječnik jednog naro
Page 29 and 30:
20. amanet - od arapske reči “am
Page 31 and 32:
136. ibret - od arapske reči “ib
Page 33 and 34:
253. neise - od turskog “ne ise;
Page 35 and 36:
368. učkur - od turske reči “u
Page 37 and 38:
ESEJ Akademik Alija Džogović Pisa
Page 39 and 40:
Jezik i etika u ovoj pjesmi su nera
Page 41 and 42:
Čitalac može naći razloga da vol
Page 43 and 44:
ARHEOLOGIJA markeri, (koja je u suv
Page 45 and 46:
vijek. Iz tog je perioda i bronzani
Page 47 and 48:
BOSANSKI JEZIK Prof. Dr. sci. Hasni
Page 49 and 50:
vijetke, 29 Rimski prsten, 30 Herce
Page 51 and 52:
Kad se sve ovo ima u vidu, prosto s
Page 53 and 54:
dobijaju drugačije estetske vredno
Page 55 and 56:
jarić glača, dotjruje. Duga reče
Page 57 and 58:
Nema ništa kod nas, baš ništa, D
Page 59 and 60:
ISLAMSKA PEDAGOGIJA Dr. Seid HALILO
Page 61 and 62:
Islama, isključivo arapski svijet,
Page 63 and 64:
jednosti jednog sasvim raširenog i
Page 65 and 66:
pašinim sarajima, gdje je predavao
Page 67 and 68:
medresi još i pogoršale. Pokret z
Page 69 and 70:
džić bi morao, najprije, da se ok
Page 71 and 72:
svete nauke spoznajnog horizonta ne
Page 73 and 74:
NOVE KNJIGE Dr Redžep Škrijelj O
Page 75 and 76:
BOSANSKI JEZIK Usvakodnevnoj komuni
Page 77 and 78:
BOŠNJAČKA TRADICIJA SBONI je trad
Page 79 and 80:
SBONI je manifestacija koja, inače
Page 81 and 82:
Ehljimanina svadba Osvanulo je vedr
Page 83 and 84:
BOŠNJAČKA TRADICIJA Zbog nedostat
Page 85 and 86:
Risto Vasilevski TRAJNIK za trajanj
Page 87 and 88:
Milan Đurašinović, rođen je 195
Page 89 and 90: Rasim Ćelahmetović, 1945 godina,
Page 91 and 92: DAN SJEĆANJA - 11. JULI “Odlukom
Page 93 and 94: SLOVO O BOSANSKOM JEZIKU Doktorica:
Page 95 and 96: ESEJ silja svakodnevnog življenja
Page 97 and 98: ETNOLOGIJA Zbog toga što joj je lj
Page 99 and 100: TURKOLOGIJA Mr. Fuad Baćićanin Sm
Page 101 and 102: 174. godine prije naše ere. Osvoji
Page 103 and 104: NAŠA PRIČA Tu su noć presjedili
Page 105 and 106: DOGAĐAJI SAVJET EVROPE U izvješta
Page 107 and 108: VEĆA OVLAŠĆENJA I ODGOVORNOSTI Z
Page 109 and 110: BOSANSKI JEZIK KAO OBAVEZAN PREDMET
Page 111 and 112: škola u Novom pazaru učenička po
Page 113 and 114: grame osnovnog i srednjeg obrazovan
Page 115 and 116: U vezi sa etnijom se ispoljava gene
Page 117 and 118: zadržala se u aktivnoj upotrebi sv
Page 119 and 120: jeća i izrazio spremnost uspostavl
Page 121 and 122: na bosanskom jeziku u našoj zemlji
Page 123 and 124: prilikom otvaranja Sandžačkih iga
Page 125 and 126: ANSAMBL AŠIK JUNUS Koncertom duhov
Page 127 and 128: DAN SJEĆANJA Događaji s proljeća
Page 129 and 130: ovog genocidnog zločina bile su do
Page 131 and 132: DAN SJEĆANJA Želim da kažem da v
Page 133 and 134: Bošković je bio posljednji glavar
Page 135 and 136: са четом пешадије,
Page 137 and 138: KULTURNA BAŠTINA Fatih Hadžić, p
Page 139: podu su prostirane pustećije kako
Page 143 and 144: vnih vaktova namaza, zatim džume,
Page 145 and 146: Na istočnoj strani ove džamije po
Page 147 and 148: HISTORIJA nazivi: "naša vje ra" 7
Page 149 and 150: principatum duo potentes prima prin
Page 151 and 152: Natpis gosta Mišljena sa stećka i
Page 153 and 154: dovoljno dokaza ovoj tvrdnji. Tako
Page 155 and 156: protiv prava i dokazuje da nikako n
Page 157 and 158: PEDAGOGIJA Na osnovu postojećih č
Page 159 and 160: Broj mekteba u Novom Pazaru u XIX v
Page 161 and 162: DEMOGRAFIJA Dr. sci. Selim Šaćiro
Page 163 and 164: ljeva i za ekspanziju koja je bila
Page 165 and 166: U poslijeratnom periodu vidne su pr
Page 167 and 168: Osnovna obijležja prirodnog kretan
Page 169 and 170: HISTORIJA ševarima između Jezera
Page 171 and 172: anovačke i studeničke knežine i
Page 173 and 174: za opkoljenu vojsku i stanovništvo
Page 175 and 176: ESEJ SLOVO O ĆAMILU Dr. Marko Veš
Page 177 and 178: ija, ni za čas ne prestaju biti vi
Page 179 and 180: stotine načina ozaruje njegove naj
Page 181 and 182: NOVE KNJIGE Snaga dokumentacionog m
show all

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?