Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ština vjerskog ubjeđenja bosanskih<br />
bogomila gradi se prema standardima<br />
koji historijski traju uporedo sa<br />
prisutnošću i djelatnošću katoličke i<br />
pravoslavne crkve, vrlo često, eksplicite<br />
se navodi u popisima <strong>za</strong> bluda bosanskih<br />
heretika da "ri mska je crkva<br />
prokleta i odlučna, odnosno rimska<br />
crkva je crkva idola, te su idolopoklonici<br />
svi koji joj pripadaju". <strong>16</strong><br />
Istražujući <strong>za</strong>blude bosanskih heretika,<br />
u dugom historijskom slije du<br />
od kraja XII. do sredine XV. vijeka<br />
evidentno je da se skoro uvijek tu<br />
radi o suprotnostima koje is ključuju<br />
jedna drugu, bosanske bo go mile od<br />
katoličke ili pravo sla vne crkve što<br />
zorno potvrđuje i: Di sputio inter christianorum<br />
Roma num et patarenum Bosniensem<br />
nastao sredinom XIII.<br />
vijeka, pre ma pretpostavkama jednog<br />
broja istraživača negdje u<br />
srednjovje kovnoj Bosni. 17 U bogatoj<br />
historijskoj literaturi o bosanskim<br />
bo go milima 18 konstatirano da je<br />
ovo prvo ra zredni historijski dokumenat<br />
"koji odražava pravo stanje<br />
vjerskih prilika u srednjovjekovnoj<br />
Bosni". 19 Naime, u odjeljku: "De successoribus<br />
sancti Patri. Capitulum 2"<br />
u usta bosanskom patarenu stavljeno<br />
je sljedeće: "Petar je naša<br />
glava...Vjera naša bila je u Rimu do<br />
vremena pape Silvestra, koji je bio<br />
naš učitelj i odmetnuo se... 20 Slično<br />
tvrdi i Torquemada 1461.godine prilikom<br />
abjuracije trojice bosanskih<br />
bogomila u Rimu.<br />
Bosanski bogomili vjeruju u slje -<br />
deće: Prije svega ističu da postoje<br />
dva Boga, da je veći Bog stvorio sve<br />
duhovno i nevidljivo a ma nji tj. Lucifer<br />
sve tjelesno i vi dljivo. Negiraju<br />
Kristovu ljudskost, te govore da je<br />
imao neko prividno i prozračno tijelo<br />
i da Krist nije stvarno trpio niti<br />
148 Januar - Decembar 2009.<br />
umro te tako nije ni uskrsnuo. Dalje,<br />
Krist nije s pra vim ljudskim tijelom<br />
u<strong>za</strong>šao na nebo. Bogomili odbacuju<br />
Stari <strong>za</strong>vjet osim Knjige Psalmi, osuđuju<br />
sve proroke <strong>za</strong>jedno s patrijarsima<br />
i svima koji su živjeli prije<br />
Krista. Kažu da je sveti Ivan Krstitelj<br />
osuđen, da je Mojsiju dao <strong>za</strong>kon<br />
đavo koji mu se prika<strong>za</strong>o u gorućem<br />
grmu i da je Rimska crkva crkva<br />
idola, te da su svi oni koji joj pripadaju<br />
klanjaju se idolima. 21<br />
Za sebe bosanski bogomili kažu<br />
da su prava crkva Kristova i na slje -<br />
dnici apostola, te da su pravi na slje -<br />
dnici Petra. Odbacuju i krštenje<br />
vodom, tvrdeći da takvim krštenjem<br />
ne može se dobiti oproštaj grijeha<br />
i da dijete prije upotrebe<br />
ra zuma ni na koji način ne može se<br />
spasiti. Niječu uskrsnuće tijela, tj. da<br />
se ne može tjelesno uskrsnuti, i <strong>za</strong>bacuju<br />
sakrament tijela Kristova, ne<br />
priznaju sakrament Potvrde ni sakrament<br />
Posljednje pomasti, kao ni<br />
sakrament ženidbe, tvrdeći da se<br />
niko ko se oženio ne može spasiti. 22<br />
Govore da je drvo života (iz raja<br />
zemaljskog) <strong>za</strong>pravo žena; Adam je<br />
jeo sa toga drveta, tj. tjelesno spoznao<br />
svoju ženu, nakon čega je protjeran<br />
iz raja. Osuđuju i sakrament<br />
pokore, te kažu da se onaj koji je sagriješio<br />
mora ponovo krstiti. Govore<br />
da su grijesi smrtni i da nema lagahnih<br />
grijeha, te uče da nema čistilišta,<br />
da je Lucifer prodro u nebo i <strong>za</strong>veo<br />
Božije anđele, kada su oni dospjeli<br />
na Zemlju bili su <strong>za</strong>tvoreni u ljudska<br />
tjelesa. Nadalje govore da su ljudske<br />
duše đavli, koji su pali s neba, te će<br />
se ponovo vratiti na nebo da izvrše<br />
pokoru u jednom ili više tjelesa. 23<br />
Bosanski bogomili osuđuju sve<br />
materijalne crkve, slike i prikaziva -<br />
nje svetaca, posebno sveti krst. Za -<br />
branjuju davati milostinju "jer uče da<br />
davanje milostinje nije pred Bogom<br />
<strong>za</strong>služen čin".Bosanski bogomili negiraju<br />
i <strong>za</strong>kletvu, jer govore da nije<br />
dopušteno <strong>za</strong>klinjati se, te osuđuju<br />
pravorijek Crkve <strong>za</strong>jedno s kaznama,<br />
bilo da se radi o duhovnim ili<br />
tjelesnim, tj. nije dopušteno progoniti<br />
zle niti zbog izvršenja ljudske<br />
pravde nekog ubiti ili izopćiti. Grijeh<br />
je ubiti pticu, uopće životinje. Osuđuju<br />
uživanje mesa i svega što je životinjskog<br />
porijekla naglašavajući<br />
da se ne može spasiti onaj koji jede<br />
meso ili se hrani mlije kom. Obe -<br />
ćavaju spas svima koji im vjeruju i<br />
koji prime njihovo vjeroučenje i traži<br />
da im se klanja, ističući da su sveti i<br />
bez ikakva grijeha. 24<br />
Ovaj nešto širi izvod iz Disputio<br />
in ter christianorum Romanum et pata -<br />
re num Bosniensem, najne po sre dni jeg<br />
i najautentičnijeg izvora vjerskog<br />
učenja bosanskih bogo mila daje<br />
pregled vjerovanja ali i <strong>za</strong>bluda bosanskih<br />
bogomila. Tre ba razlikovati<br />
vjerovanje i <strong>za</strong>blude, što se vrlo<br />
često miješa u tuma če nju ishodišta<br />
bo sanskih bogomila. Tumačenje po -<br />
je dinih segmenata vjerskog uče nja<br />
ipak je u<strong>za</strong>npredovalo do toga da se<br />
može s puno sigurnosti tvrditi da se<br />
nalazi puno potvrda vjerskog učenja<br />
bosanskih bogomila.<br />
Kroz raspoložive historijske iz -<br />
vo re moguće je, barem donekle,<br />
pra titi vjerski život bosanskih bo go -<br />
mila, i to kroz njihovu tzv. spo ljnu<br />
manifestaciju, prepoznavati vi dljive<br />
tragove koji su pod sna žnim pritiscima,<br />
bilo spoljneg ili i unutrašnjeg<br />
neprijatelja, često pre uzimali i dio<br />
oficijenog vje rovanja. U jednom<br />
pismu papa Eugen IV od 12. septembra<br />
1439. godine piše: "Diabolo<br />
parem omni poteni Deo exhibent<br />
<strong>16</strong>. Lj. Stojanović, op.cit. str. 590. Salih Jalimam, Izvori <strong>za</strong> historiju srednjovjekovne bosanske države.-Tuzla,1997, str. 50 (U daljem<br />
tekstu:S.Jalimam, Izvori)<br />
17. F. Šanjek, Bosansko, str.266-281<br />
18. Salih Jalimam, Bibliografija radova o bosanskim bogomilima.- (rukopis). Zenica, 1988, str.11-17<br />
19. S.Jalimam, Historija, str. 127-128<br />
20. Franjo Rački, Prilozi <strong>za</strong> poviest bosanskih patarena.-Starine, JAZU, sv.1, Zagreb, 1869, str.ll2-ll6<br />
21. Salih Jalimam, Vjerske rasprave u srednjovjekovnoj Bosni u XIII. vijeku.- Zbormik radova Pedagoškog fakulteta Univerziteta u<br />
Zenici, vol.IV, Zenica 2006, str.187-188<br />
22. S. Jalimam, Izvori,str.,26<br />
23. S.Jalimam, Izvori,.str.26-27<br />
24. S.Jalimam,Izvori,str.27
Change language