Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Enes Dazdarević, književnik<br />
OSMIJEH GOSPODINA KINTE<br />
94 Januar - Decembar 2009.<br />
Svaka je dogma imala (i ima) svojeg<br />
arhineprijatelja. Historija civili<strong>za</strong>cije<br />
puna je primjera kulturološke demoni<strong>za</strong>cije<br />
koja je prethodnica fizičkog uništavanja<br />
otpadnika. Njega treba okovati,<br />
katranom politi, objesiti, spaliti.. Od najstarijih<br />
vremena. Svako je pleme kuburilo s<br />
ponekim otpadnikom kojeg je trebalo istjerati.<br />
Arhineprijatelji su nosili razna imena<br />
u raznim vremenima. Nekad su imali konkretnog<br />
nosioca, odazivali se na ime Galileo,<br />
Charles ili Albert. Nekad su (a neke i<br />
danas) arhineprijatelje proganjali u stereotipima:<br />
niger, sindikalac, prosvjetitelj, buržuj,<br />
Jevrej, komunista, musliman...<br />
Drugačije nije ni danas. Dogma modernog<br />
eksploatizma je ustoličila svog arhineprijatelja.<br />
Spram idealnog modela<br />
savremenog homosapiensa, koji ima dvije<br />
kuće, troje kola, plaća makar jednu alimentaciju,<br />
plaća više telefonskih, televizijskih<br />
i inih računa, stoji arhineprijatelj<br />
neoliberalne potrošačke dogme. Stoji<br />
lično on, Ser LOOSER. Lucifer je sada looser<br />
i nije po volji moderne dogme. Nije<br />
baš da ga privode lomači i podbadaju vilama,<br />
ali, nije baš ni da nije proka<strong>za</strong>n.<br />
Danas se to radi sofisticirano, uspostavljanjem<br />
modela jednog vrijednosnog sistema<br />
na više nivoa. Otvoreno na<br />
ekonomskom i socijalnom, <strong>za</strong>kulisano na<br />
političkom, perfidno na kulturološkom<br />
nivou. I podnivou. I upravo zbog ovog<br />
posljednjeg, vrijedi malo promisliti, i<br />
makar zbog šara meridijana, možda i poneko<br />
pitanje postaviti.<br />
Umjetnost porobljavanja slobodnog čovjeka<br />
nije više saglediva u sceni kada Kunta<br />
Kinte bježi od bijelih lovaca na robove.<br />
Danas nema takvog nasilja, ali, pogledamo<br />
li bolje oko sebe, vidjećemo da nasilje svakodnevnog<br />
življenja nije prognano iz civili<strong>za</strong>cije.<br />
A robovanje se može definisati i<br />
kao nasilje svakodnevnog života.<br />
Gledamo scenu, identičnu u velikom<br />
broju filmova moderne produkcije. I gle-<br />
ESEJ<br />
damo u koliko filmova se ponavlja do u<br />
tančine ista scena (O uticaju filmske industrije<br />
dovoljno je reći da je crnac prvo u<br />
hollywoodskoj produkciji a onda i u stvarnosti<br />
postao predsjednikom jedne države).<br />
Dakle, jutro je, porodica se sprema<br />
<strong>za</strong> uobičajeni «uspješni radni dan». Muž<br />
traži kravatu, djeca doručkuju (šta, pahuljice,<br />
jer su gotove <strong>za</strong> par minuta), žena ne<br />
zna gdje joj je glava, trči tamo, trči onamo...<br />
Vrijeme teče kao ludo, sve je to na ivici kašnjenja,<br />
na ivici ispada iz sistema. Po broju<br />
filmova, serija i sl., koji počinju sa ovakvim<br />
scenama, vidjećemo da se i u našoj stvarnosti<br />
potpuno neprimjetno uvukao u<br />
život jedan sada već i kulturološki model.<br />
Ova žurba, ova stiska sa vremenom, taj<br />
pritisak na čovjeka koji ne zna gdje i šta bi<br />
prije, polako postaje pravom porodičnom<br />
idilom (Orijentalni «natenane» model bezmalo<br />
sufijskih provenijencija pripada historijskoj<br />
čitanci). Taj očigledni haos<br />
prekomandovan je u harmoniju. Ili, kako<br />
neki vole reći, u naš način života. Taj način<br />
života njegovim kreatorima je toliko<br />
važan, da grdna vojna mašinerija zna da<br />
se pripodigne i pri samoj slutnji da neko<br />
hoće da ga ugrozi.<br />
Zastanimo malo nad tim prizorom.<br />
Pogledajmo ko su ti ljudi koji tako žure. I<br />
<strong>za</strong>što žure? Gori li kuća, je li nekom krv<br />
potrebna, da možda barbari nisu ušli u<br />
grad? Kakva je to hitnja i čemu ta hitnja?<br />
Niti gori kuća, niti je kome krv potrebna,<br />
niti su barbari ušli u grad. U ovim gradovima<br />
postoji nešto drugo, nešto mnogo<br />
strašnije od barbara, zbog čega ovi ljudi<br />
izlijeću iz kuća ko da je opalio signalni pištolj<br />
sa hipodroma.<br />
Da li su ti ljudi slobodni? Na prvi pogled,<br />
moglo bi se reći da jesu. Nigdje<br />
okova, nigdje onog poznatog lika sa bičem<br />
koji šiba nad glavama i po leđima roblja.<br />
Ali, opet, oni žure upravo kao da ih neko<br />
šiba, ili je makar <strong>za</strong>mahnuo da ih šiba. Koliko<br />
se ova scena suštinski razlikuje od na-
Change language