Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

dovoljno dokaza ovoj tvrdnji. Tako
jedan od njih, anonimni kontra -
verzist je 1214. godine napisao rukopis:
De haeresi Ca tho ro rum in
Lombardia u kojem tvrdi: "Slaveni
vjeruju da su vremena milosti. Sin
Božiji, naime Isus Krist i Ivan Evanđelist
i Marija bili tri anđela, koja su
se pokazala u tijelu. I kažu da Krist
uistinu nije uzeo tijelo niti jeo, niti
pio, niti umro, niti pokopan i sve što
je po ljudskoj naravi činio, nije bilo
stvarno nego prividno, tako je to
naime izgledalo." 61
Doketizam bilježe i Moneta iz
Cremone u djelu: Adversus Ca tha ros et
Valdensis 62 i Raynerii Sachonii u
Summa de catharis et leonistis, 63 Anselmo
Aleksandrijski u Tractatus de
hereticis i neki drugi pisci katoličke
provenijencije. Po negdje se doketizam
povezuje i sa dualizmom, na
primjer, Petar iz Vaux de Cernaya
tvrdi da albigenzi vje ru ju:"quod
unus est creator, sed habuit filos
Christum et diabolum" ("...stvoritelja
koji ima dva sina Krista i đavola"). 64
Primjer doketizma moguće je naći
i u domaćim-bosanskim ru ko pisima.
Tako u Danićićevom i Ni koljskom
bosanskom evanđelju glagol "roditi"
se zamjenjuje sa "izići" što se u literaturi
tumači i kao tekstualna ali i esencijalna
izmjena urađena s onovnom
namje rom da potvrdi doketizam bo -
sa nskih bogomila. 65 Negacija Isusa
Krista jeste osnovna i suštinska
osnova vjeroučenja bosanskih bogomila,
što se i nizom dokaza može po -
tvrditi.U “Dubia ecclesiastica” fra
Bartola iz Auvergne 1373. godine 66
između ostalih, spomenuto je i sljedeće:"2.
Niječu također čovječiju
narav Kristovu i kažu da je on imao
prividno, zračno tijelo, 2a. Također
govore, da je Marija bila anđeo, a ne
čovjek, 3. Također kažu da Krist
stvarno nije mučen niti je umro, 4.
Također da nije istinito uskrsnuo, 5.
Niti također da je s pravim tijelom
izašao (na nebo)" 67
Slične dokaze pruža i: Dialogus
inter christinum romanum et pata re -
num bosnensem, 68 u kojem je zabilje -
ženo: "19. Krist nije sin Božiji je dnak
Ocu 21. Krist nije sin blažene Djevice
Marije 22. blažena Djevica Marija
nije bila žena nego anđeo 23. Krist
nije jeo niti pio tjelesno 25. Krist nije
bio utjelovljen 26. Krist nije trpio tjelesno
27. Krist nije umro tjelesno 28.
Krist nije uskrsnuo od mrtvih." 69
Bosanski bogomili odricali su
Isusu Kristu čovječiji put („humanitatem“)
te su tvrdili da je imao "co -
rpus fantasticus et aete rum" i da nije
"istinito trpio i umro niti isti nito
uskrsnuo, niti s pravim tijelom na
nebo stupio". 70 U jednom pismu
papa Eugen IV to plastično iska -
zuje:"qui mysterium divinae incarnationis
resurretio, non vere sed
apparenter credantur exhibitta". 71
Dobar dio dokumentarnih po -
tvrda o eshatologiji, doketizmu i ko -
smogoniji bosanskih bogomila
nalazi se u: Symbolum veritatum fidei
romanae ecclesiae pro informatione ma -
nichaeorum regni Bosnae već ne ko liko
puta citiranom spisu kardinala Joannesa
Torquemada o.p. iz 1461.godine.
72 Zanimljivost ovog la tinskog,
filozofsko-teološkog spi sa je u tome
da je nastao pred politi čki slom srednjovjekovne
bo sa nske države,
zatim da se radi o autentičnom do-
kumentu, te da je nastao kao rezultat
abjuracije trojice bosanskih bogomila
te se smatra kapitalnim dokazom
u tumačenju mnogih bitnih
mijena unutar bosanskih bogomila.
Stoga se ovdje nudi u potpunosti:
1. „Dva su Boga, od kojih je dnog nazivaju
vrhovnim do brom, drugog
vrhovnim zlom;
2. Dva su načela, jedno du ho vno i
bestjelesno, drugo tjele sno ili vidljivo.
Prvo zovu Bo gom svjetlosti,
drugo Bogom tame;
3. Neki anđeli su po prirodi zli i nisu
mogli ne griješiti;
4. Lucifer se digao na nebo i borio se
sa Bogom i mnoge anđele odatle
zaveo;
5. Duše su demoni zatočeni u tijelima;
6. Zli anđeli zatočeni u tijela vratiće
se u nebo krštenjem, očišćenjem i
pokajanjem;
7. Osuđujući i odbacujući Stari zavjet,
tvrde da on potiče od kneza
tame;
8. Za anđela koji se pojavio Mojsiju
na Sinaju kažu da je bio zao;
9. Ne priznaju Stari zavjet u cjelini
nego samo djelomično. Poriču da
je Isus Krist rođen od žene i ne
priznaju Kristov rodoslov;
10. Odbacuju oce i proroke Starog zavjeta;
11. Osuđuju Ivana Krstitelja jer vele
da nema goreg đavola u paklu od
njega;
12. Drvo saznanja dobra i zla bila je
žena i nju je Adam upoznao tj. s
njom je sagriješio i zbog toga je istjeran
iz raja;
13. Blažena Marija nije bila žena niti
61. S.Savini, Il catarismo italiano et i suoi vescove secoli XIII e XIV Firence 1958.,str.88-94. S. Jalimam, Historija, str.137 Franjo Šanjek,
Dominikanci i Hrvati.Osam stoljeća zajedništva (13.-21.stoljeće).-Zagreb,2008,str.49-51
62. Franjo Šanjek, Augustin Kažotić:Scripto theologica.-Zagreb, 2007, str.64
63. Franjo Šanjek, Raynerius Sacconi OP, Summa de catharis.-Archivum Fratrum Praedicatorum, 44, Roma, 1974, str.31-60
64. Salih Jalimam, Dominikanci i antiheretički priručnici, str.62. Salih Jalimam, Djelatnost dominikanaca u srednjovjekovnoj
Bosni.-Izd. IK Hamidović, Tuzla, 1999, str.98
65. D. Kniewald, Vjerodostojnost,.str.146
66. D. Kniewald, Vjerodostojnost,.str.146
67. D. Kniewald, Vjerodostojnost str.146
68. Salih Jalimam,Filozofsko-teološki dijalog u srednjovjekovnoj Bosni XV. vijeka.-Društvena istraživanja, broj 3, godina 2, Zenica,
2008, str.60-62
69. D. Kniewald, Vjerodostojnost, str.171-173
70. Franjo Rački, Bogomili i patareni. Zagreb, 2003,.,str.50
71. Daniel Farlati, Illyricum sacrum, sv.IV,str.257
72. F. Šanjek, Bosansko, str. 294-299.
Januar - Decembar 2009. 153