Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SLOVO O BOSANSKOM JEZIKU<br />
Doktorica: Kakav Vam je<br />
san?<br />
Nana: Pravo da vi 9 reknem,<br />
lahkosana sam, imam vi 10 slab<br />
apetit.<br />
Doktorica: Treba da se krećete<br />
.<br />
Nana: E nemam vi 11 takata 12<br />
da hodim ni preko dvije<br />
slamke, što se rekne. Malo se<br />
poštapim po sobi, iz sobe ne<br />
mrdam. Doktorica: Treba češće<br />
jesti, pomalo.<br />
Nana: E vi ne <strong>13</strong> dobro razumijete.<br />
Kao da ste starili, pa mladili.<br />
Ja ve 14 dosta <strong>za</strong>držah. Sin<br />
veli da dokturica vidi kako sam,<br />
a ja velim što me ima gledat<br />
'vaku staru.<br />
Doktorica: Da Vam izmjerim<br />
pritisak, uradimo laboratorijske<br />
nalaze...<br />
Nana: Vala vi 15 moram<br />
ka<strong>za</strong>t da slabo vidim, a<br />
da mene <strong>16</strong> doktor<br />
vida pogleda oči,<br />
dobro bi bilo.<br />
Doktorica: Dobro, napisat ću<br />
uputnicu...Nego mi recite<br />
kakav vam je sluh? Čujete li?<br />
Nana: Pa čujem ve 17 , 'nako.<br />
Danas i malo dijete čini se znaveno,<br />
niko ne 18 stare ne sluša.<br />
Nekad se svako <strong>za</strong>gonio da pomogne<br />
drugome, a sad ve 19 niko<br />
ne gleda, niti ve 20 sluša, sve se<br />
uzelo u pamet, pa vi ne da usta<br />
otvorit. Najviše šutim, nemam<br />
vi 21 ja šta kom'ka<strong>za</strong>t, odmah me<br />
dočeka :" Ne znaš ti to, nano!" A<br />
ja se upitam kako mi to vijek<br />
prođe, tolike godine prenijeh<br />
preko glave, a da ništa ne znam.<br />
Doktorica: Mladi su takvi.<br />
Nana: Mladi ne 22 tako gledaju,<br />
kao da nismo mrdnuli iz<br />
sobe, no vas 23 život ni 24 proso između<br />
četiri zida. /Doktorica<br />
piše recepte <strong>za</strong> vitamine, minerale,<br />
uputnice <strong>za</strong> specijalisite.../<br />
Nana: E moram vi 25 vala<br />
ka<strong>za</strong>t, da hi 26 ne volim, te tablete.<br />
I ne utuvim kad se koji<br />
pije. Da djecu ne bihuzurim 27 ,<br />
nemaju oni vakta, molim ve 28<br />
da hi 29 turate puno, tek đe koji<br />
nek' se nađe.<br />
Doktorica: Ne brinite, nano,<br />
znam ja šta ću vam prepisati.<br />
Nana: I ne velim vi 30 da ne<br />
znate, bože sačuvaj, hvala vi 31 ,<br />
do neba...<br />
Doktorica: Pomoći će vam <strong>za</strong><br />
san, da malo ojačate, da bolje vidite...<br />
Nana: E hvala vi 32 što progovorismo<br />
koju.<br />
Doktorica: Hvala i Vama.<br />
Dođite na kontrolu.<br />
Očito, markirane<br />
<strong>riječ</strong>i<br />
u<br />
ovom tekstu predstavljaju enklitičke<br />
oblike dativa i aku<strong>za</strong>tiva plurala<br />
<strong>za</strong>mjenica vi (vam), ni (nam),<br />
ne (nas), ve (vas) koji su upotrebljavani<br />
još od najstarijih vremena. U<br />
staroslavenskom jeziku upotrebljavali<br />
su se u ovim padežima enklitički<br />
oblic ny, vy, koji su upravo<br />
aku<strong>za</strong>tivi plurala,što su se vremenom<br />
izgubili.Oblici tipa mene,<br />
tebe, u dativu singulara <strong>za</strong>držali su<br />
se do 14.st. , a od 15. stoljeća su potisnuti<br />
dativnim oblicima -vam, -<br />
nam i genitivnim oblicima nas, vas.<br />
Dr Aleksandar Belić ističe da su<br />
se u Crnoj Gori razvile iz oblika ni,<br />
vi, enklitike ne, ve, u kojima je -e na<br />
kraju došlo analogijom a-deklinacije<br />
(:duše); pa se tako govori u<br />
Crnoj Gori na.pr.: molim ve.<br />
Ovi oblici su se i danas sačuvali<br />
u govorima starijih ljudi na području<br />
Sandžaka i Crne Gore:<br />
-dativ: da vi kažem/da vam<br />
kažem/, on ni može pomoći/on<br />
nam može pomoći;<br />
-aku<strong>za</strong>tiv: molim ve/molim<br />
vas, vi ne razumijete/vi nas razumijete<br />
itd. Vidimo, da bi bilo pogrešno<br />
shvatiti oblik „vi ne<br />
razumijete" u značenju negacije, jer<br />
je <strong>riječ</strong> o pluralu <strong>za</strong>mjenice mi<br />
(nas), otuda pravo značenje „vi nas<br />
razumijete".<br />
Prvobitni oblik<br />
dativa i lokativa<br />
bio je mbne<br />
>mene i čuva se do<br />
XVI stoljeća ( sa izgublje-<br />
Bogatstvo <strong>riječ</strong>i traje kao dah antike u<br />
sjeni slavenskih <strong>za</strong>jednica koji se otkriva govorom<br />
starijih stanovnika Sandžaka.<br />
nim poluglasnikom u otvorenom<br />
slogu). Od XIV stoljeća upotrebljava<br />
se oblik meni sa e prema genitivu,<br />
dok je i mjesto e došlo analogijom<br />
prema enklitici mi,ti.<br />
Oblici ni i vi upotrebljavali su se<br />
od najstarijih vremena u aku<strong>za</strong>tivu<br />
i u dativu, i danas su se <strong>za</strong>držali u<br />
govorima starijih ljudi Sandžaka,<br />
na što je utjecala sličnost sa enklitikama<br />
mi,ti. Upotreba starih oblika<br />
: ni,vi i ne, ve samo se ovdje <strong>za</strong>držala<br />
kao „okamanjeni glas" prošlosti<br />
koji dijalekatski govor osvježava<br />
i čuva patinu starog. U jeziku su<br />
najdublji korijeni narodnih idioma,<br />
koji svjedoče da jednom nešto nastalo,<br />
ne da se lahko iskorijeniti, već<br />
novim izdancima samo podmlađuje<br />
stare žile .<br />
1 vi=vam, 2 mene=meni, 3 sebe=sebi, 4 ve=vas, 5 ve=vas, 6 vi=vam, 7 ne=nas,<br />
8 ni=nam, 9 vi=vam, 10 vi=vam, 11 ne=nas, 12 takata=snage,moći, <strong>13</strong> ne=nas'<br />
14 ve=vas, 15 vi=vam, <strong>16</strong> mene=meni, 17 ve= vas, 18 ne =nas, 19 ve=vas, 20 ve=vas,<br />
21 vi=vam, 22 ne=nas, 23 vas=sav, 24 ni=nam, 25 vi=vam, 26 hi=ih, 27 bihuzurim<br />
=uznemiravam, 28 ve=vas, 29 hi=ih, 30 vi=vam, 31 vi=vam, 32 vi=vam.<br />
Januar - Decembar 2009. 93
Change language