19.06.2013 Views

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Zaim Azemović, književnik<br />

Sada su se<br />

Bošnjaci rasuli<br />

trbuhom <strong>za</strong><br />

kruhom,<br />

s kraja na kraj<br />

dunjaluka, ali<br />

ni kod njih ni<br />

kod njihovih<br />

potomaka ne<br />

smije umrijeti<br />

želja da<br />

posjećuju<br />

<strong>za</strong>vičaj svojih<br />

predaka i<br />

pomažu<br />

njegovom<br />

napretku<br />

koliko god<br />

mogu, a<br />

posebno da<br />

čuvaju svoju<br />

baštinu i<br />

kulturu<br />

<strong>16</strong> Januar - Decembar 2009.<br />

OD SANŽAKA<br />

DO HARVARDA<br />

(Sjećanje na poslednji susret sa dr Zlatanom Čolakovićem,<br />

profesorom sa Harvarda)<br />

Zlatan Čolaković, doktor homerologije,<br />

sin jednog od najpoznatijih<br />

bosanskih književnika<br />

Envera Čolakovića (autora čuvenog,<br />

možda „najbošnjačkijeg“ romana: „Legenda<br />

o Ali –paši“), sandžačkoj čitalačkoj<br />

publici je poznat kao kolekcionar i autor<br />

knjiga o epskom stvaralaštvu Bošnjaka<br />

Sanžaka, epskih pjevača: Murata<br />

Kurtagića („Mrtva glava jezik progovara“,<br />

Almanah, Podgorica, 2oo4.) i<br />

bošnjačkog Homera - Avda Međedovića<br />

(Epika Avda Međedovića, I-II,<br />

Almanah, Podgorica, 2007.) , kapitalnih<br />

izdanja na preko l.500 stranica naše<br />

veoma dragocjene epske baštine i<br />

fotodokumentacionog materijala.<br />

Vrijedni i neumorni baštinik <strong>bošnjačke</strong><br />

epike, dr. Zlatan Čolaković je još<br />

l989. godine sa svojom suprugom mr.<br />

Marinom Rojc Čolaković proveo mjesec<br />

dana na području Rožaja i Pešteri, snimajući<br />

i proučavajući epsku poeziju ovdašnjih<br />

Bošnjaka i njene preostale<br />

pjevače, što je bio povod da se 2005. godine<br />

u Rožajama održi svjetski simpozijum<br />

znanstvenika o epskom stvaralštvu<br />

Bošnjaka Srbije i Crne Gore.<br />

Zato i ne čudi pojava da je ova epika,<br />

uz helensku i epiku drugih naroda<br />

Balkana postala predmetom proučavanja<br />

većeg broja svjetskih epičara i<br />

homerologa na nekoliko najpoznatijih<br />

svjetskih univerziteta i znanstvenih instituta.<br />

Početkom marta 2008. godine uz kordinaciju<br />

Foruma <strong>za</strong> međunarodnu<br />

saradnju Bosne i „Almanaha“ iz<br />

Pogorice, Zlatan je ponovo došao u<br />

Rožaje sa željom da nastavi dalje istraživanje<br />

i da napravi još nekoliko filmskih<br />

<strong>za</strong>pisa prorijeđene skupine epskih pjevača<br />

iz Sandžaka. Tako je u neku ruku<br />

on postao prvi svjetski filmski snimatelj<br />

poznatih bošnjačkih epskih pjevača i<br />

<strong>bošnjačke</strong> epike.<br />

U Rožajama smo se tom prilikom na<br />

razgovore i snimanje najčešće okupljali<br />

u sali lokalne TV APR, čiji je vlasnik Šefkija<br />

Nurković. Zlatan je tada rekao da<br />

su mu novo otkrovenje među kazivačima<br />

Šućo Nurković iz Rožaja, Hajruš<br />

Ledinić iz Radetine i Ramo Ujkanović iz<br />

Kovača, iz tutinske opštine, i da će oni<br />

biti <strong>za</strong>stupljeni u njegovoj sledećoj knjizi<br />

o epskim pjevačima.<br />

Taj Zlatanov boravak u Rožajama<br />

sam iskoristio i upoznao ga sa<br />

mojim prijateljem, doktorom Redžepom<br />

Škrieljem, sa kojim sam se radi<br />

<strong>za</strong>jedničkih znanstvenih istraživanja<br />

često susretao u Novom Pa<strong>za</strong>ru i Rožajama.<br />

Kada sam sa slikarom Zećirom<br />

Luboderom proučavao i pripremao<br />

studiju o epitafima u rožajskoj Opštini,<br />

pisane staroosmanskim jezikom,<br />

Redžo ih je u saradnji sa mr. Seadom<br />

Ibrićem prevodio. Dogovor je pao da<br />

Redžep Zlatana i mene poveze u Skoplje<br />

kod svog amidže, guslara, Amira<br />

Škrijelja (Međugor, Sjenica, 1942.), iseljenika<br />

sa Pešteri. Amir je kao devetogodišnjak<br />

(davne 1952.) sve do 1984.<br />

godine pjevao, pokazujući izvanredno

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!