Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dobijaju drugačije estetske vrednosti<br />
i svojstva”. 55 Znalci literature<br />
tvrde da je pravi naslov “samo onaj<br />
koji istovremeno skriva i razotkriva,<br />
upućuje i <strong>za</strong>vodi na stranputicu,<br />
obuhvata i isključuje, <strong>za</strong>goneta i rešava.<br />
Može da razveseli kao dečja<br />
br<strong>za</strong>lica, ali i da rastuži kao mudra<br />
izreka. Naslov je lični rebus, ispovest,<br />
više od toga – otisak prsta”. 56<br />
Poznata je činjenica da se djelo<br />
često, od primaoca do primaoca,<br />
od razdoblja do razdoblja, od naroda<br />
do naroda, različito interpretira.<br />
To uvjetuje i njegovu estetsku<br />
vrijednost, jer “estetska vrijednost<br />
je proces čije je kretanje određeno<br />
imanentnim razvojem same umetničke<br />
strukture kao i pomeranjem<br />
strukture društvenog života.“ 57 Zanimalo<br />
nas je šta o Sijarićevim naslovima<br />
misle studenti, odnosno<br />
šta na osnovu jezičke strukture naslova<br />
studenti mogu reći o tome da<br />
li u njima ima nečeg što plijeni savremenog<br />
čitaoca.<br />
O naslovima Ćamila Sijarića<br />
razgovarali smo sa studentima na<br />
Odsjeku <strong>za</strong> bosanski jezik i književnost.<br />
Oni smatraju da je malo naslova<br />
koji bi privukli njihovu<br />
pažnju. Kao najuspjelije smatrali<br />
su: Kad djevojka spava, to je kao da mirišu<br />
jabuke, Miris lišća orahova, Južni<br />
vjetrovi, Jasen, Bor, ptice i ništa, Koraci,<br />
Zelen prsten na vodi, Breze, Koliba<br />
na nebu, Konak, a znatno manji<br />
broj studenata uspjelim je smatrao<br />
i naslov Kuću kućom činie lastavice.<br />
Ovo nas je podsjetilo na sličnu<br />
tvrdnju Vuka Krnjevića, gdje kaže:<br />
“Sijarić uopšte ne komunicira sa<br />
modernim proznim izrazom. Tematski<br />
neinteresantan, služeći se<br />
<strong>za</strong>starjelim proznim kazivanjem,<br />
bez ozbiljnijih filozofskih saznanja,<br />
Sijarić bi se teško održao u literaturi<br />
koja ima malo veće pretenzije”.<br />
58 Mislimo da Krnjević nije baš<br />
u pravu. Ima kod Sijarića i modernog<br />
i filozofskog (v. niže).<br />
Moto<br />
Istaknutu ulogu u književnim<br />
djelima ima i moto. Po pravilu,<br />
moto je komunikativno <strong>za</strong>vršena<br />
poruka. U funkciji je podnaslova,<br />
ima upućivačku ulogu na neki<br />
važan element u tekstu koji slijedi.<br />
Po definiciji, moto je oštroumna,<br />
duhovita izreka kao i kratki napis<br />
na početku knjige ili poglavlja. Sijarić<br />
se njim služio u romanima:<br />
Konak, Carska vojska i Raška zemlja<br />
Rascija. Znači, u tri posljednja romana,<br />
i izuzetno rijetko u pripovijetkama.<br />
Tako, u malom<br />
semantičkom prostoru minimalnog<br />
broja <strong>riječ</strong>i, nagovještava sadržaj.<br />
Moto, kao i svaka druga izreka,<br />
neki indikator ili epitaf, i<strong>za</strong>ziva<br />
pažnju. Nemaju prvenstveno ornamentalnu<br />
funkciju, Sijarić ih uzima<br />
kao sredstva kojim anticipira razumijevanje<br />
teksta. To nisu citati iz<br />
Kur’ana, madi ima i takvih. Često<br />
su preuzeti od drugih pisaca, što se<br />
eksplicitno i kaže: Pročitah, Šer-Ane,<br />
kod El Šama: Ako ljudima ne sudiš <strong>za</strong><br />
ljudski čin, onda mi nemaš <strong>za</strong> šta suditi<br />
(Konak, 115); <strong>za</strong>tim, od drugih<br />
naroda: Čuh od Arbanasa: Uzmi i idi,<br />
ali izdajnik nemoj biti. (Konak, <strong>13</strong>5)<br />
Sijarić neke preuzima iz razgovornog<br />
stila: Obradovah se, a ne valja se<br />
mnogo obradovati. (Carska vojska,<br />
284) Ponekad su to preoblikovane<br />
poznate izrke, kao: Kad se pođe nizbrdo<br />
u jednoj zemlji, vezira je sve više.<br />
(Konak, 27) - Nije uspio da dotakne<br />
nebo, pao je na zemlju sa silnih visina.<br />
(Carska vojska,53) U prvoj je prepoznatljiva<br />
izreka: Kad se kolo slomi,<br />
kolovođa dosta, a u drugoj: Ko visoko<br />
leti, nisko pada.<br />
Sijarićevi motoi tematski i<br />
strukturno nisu ujednačeni. Česta<br />
tema je šutnja: Ćuti, pa ću se pitati šta<br />
govoriš. (Konak, 108) – Šutnja.<br />
(Konak,<strong>16</strong>3) - A govor? / Spavaće bolje<br />
bez govora. (Carska vojska 87) – Hvala<br />
bogu što hodža ćuti / Hvala bogu što<br />
ćuti i hodžinica. (Carska vojska, 157)<br />
– Ćuti; nisi umirao pa da znaš kako se<br />
umire. (Raška..., 287) – Ćuti, i umirao<br />
si i ne umiješ da ćutiš. (Raška..., 224)<br />
– Svi sadržaji upućuju da svaka<br />
<strong>riječ</strong> može donijeti zlo.<br />
Šutnja je osnovna antonimijska<br />
i dihotomijska suprotnost govoru.<br />
U čovjekovom općenju ona je značajno<br />
izražajno sredstvo. Ova<br />
važna pojava binarnog elementa<br />
govora, može se pratiti na svim jezičkim<br />
nivoima. Za nas je najvažnija<br />
njihova estetska funkcija; ona<br />
im se ne može sporiti. Za ilustraciju,<br />
navest ćemo neke koji nam se<br />
čine izuzetno privlačnim: Jedan<br />
hodža mi je rekao da je od svega na svijetu<br />
najljepše gledati u nebo kad se zora<br />
rasklapa. (Raška..., 78) – Niko ne može<br />
da ima više od jedne zvijezde; u tome<br />
je na nebu pravda. (Carska vojska, 30)<br />
– Stari hanovi su kao konjska sedla na<br />
kojima se mnogo sjedilo. (Carska vojska,<br />
50) – Dajem ti kroz osmijeh dio<br />
sebe, a cijela se dajem samo u tavnini.<br />
(Carska vojska, 95)<br />
S obzirom na ciljanu usmjerenost<br />
rečenica, interesantni su oni<br />
Sijarićevi moti koji su strukturirani<br />
od prve upitne rečenice i druge<br />
kojom se daje odgovor, kao dijalog,<br />
a ko su akteri saznaje se tek iz teksta<br />
koji slijedi. Uzlazna intonacija<br />
prve naglo pada, odgovor se dobija<br />
neočekivano brzo: Čiji si? / Ja ničiji.<br />
(Carska vojska, <strong>16</strong>) – Što na kraju<br />
ostane čovjeku? / Da gleda u vodu.<br />
(Carska vojska,23) – Jesi li ikad plakao?<br />
/ Nikad / Pa šta će ti oči. (Carska vojska,<br />
<strong>16</strong>9) – Plačeš li <strong>za</strong> njom? / Ne, plačem<br />
<strong>za</strong> sobom. (Caeska vojska, 272)<br />
Ponekad moto podsjeća na <strong>za</strong>gonetku:<br />
Strast – šta je to? Nije žeđ, nije<br />
glad. (Raška...,203)<br />
Moto s upitnim sadržajem svojom<br />
intonacijom izrazu daje posebnu<br />
modulaciju rečeničke<br />
melodije. S obzirom na poziciju na<br />
kojoj se nalazi, na njega se ne očekuje<br />
odgovor. A u čemu je onda<br />
55. V.: V. Vinogradov, Stilistika. Teorija poetičeskoj reči, Poetika, Mo-skva, AN SSSR, 1963, 204.<br />
56. V. Ognjenović, Stari sat, Prosveta, Beograd, 1996, 8.<br />
57. J. Mukaržovski, n.d., 63.<br />
58. M. Krnjević, U trenucima nadahnuća, Kritičari o djelu Ćamila Sijarića, ANUBiH, Odjeljenje <strong>za</strong> književnost i umjetnost, knj. 8, Sarajevo,1986, 226.<br />
Januar - Decembar 2009. 53
Change language