Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
podu su prostirane pustećije kako<br />
bi onima koji sjede na minderu bilo<br />
toplo <strong>za</strong> noge.<br />
U sobama su postojali rafovi na<br />
kojima se ostavljao mushaf i drugi<br />
kitabi. Prozori su sa spoljašnje strane<br />
imali tzv. kapake, odnosno kanate,<br />
koji su noću bili <strong>za</strong>tvoreni a danju<br />
otvoreni, što je sličilo današnjim roletnama.<br />
Svakako, na prozorima su<br />
bile postavljene bijele i raznim bojama<br />
i vezovima izvezene <strong>za</strong>vjese,<br />
koje su još nazivane „<strong>za</strong>rovi“.<br />
Gradska kuća je obavezno imala<br />
odžak (kamin), koji se nalazio u<br />
musafirskoj sobi. U odžaku se ložila<br />
vatra i tako se <strong>za</strong>grijavala soba. Na<br />
toj vatri se postavljao ibrik <strong>za</strong> pečenje<br />
kahve <strong>za</strong> musafire. Nekada se<br />
na žar u odžaku postavljao i sadžak<br />
tj. metalni tronožac na kome se postavljao<br />
sud <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje vode <strong>za</strong><br />
abdest ili <strong>za</strong> kuhanje hrane.<br />
U musafirskoj sobi su postojali<br />
dolapovi ili dušekluci, to jest veliki<br />
ormari ili plakari, koji su bili fiksirani<br />
<strong>za</strong> brvna a u kojima se ostavljala<br />
postelja - dušeci, jorgani,<br />
jastuci, ćilimi i ostala postelja. Svakako<br />
na zidu musafirske sobe stajao<br />
je okačen veliki zidni sahat sa<br />
klatnom i tegovima, sa ispisanim<br />
Tip gradske kuće sa dijelom zvanim „ćošak“<br />
turskim (arapskim) brojevima.<br />
Tabla sahata je bila išarana arabeskama<br />
ili ornamentima raznih boja,<br />
tako da je sahat služio i kao ukras.<br />
U musafirske sobe su se primali<br />
i u njima su boravili gosti-musafiri.<br />
Tu su gošćeni i posluživani rahatlokumom,<br />
šerbetom, kahvom i tu<br />
su se služili razni zijafeti i ostala<br />
muslimanska-orijentalna jela.<br />
Treba napomenuti da je u jednom<br />
dijelu kuće postojala i soba<br />
zvana divanhana, uređena slično<br />
kao i musafirska soba, ali je imala i<br />
neku vrstu terase koja je bila nadnesena<br />
nad avlijom ili ulicom i služila<br />
je <strong>za</strong> dnevni boravak i <strong>za</strong> razgovor,<br />
a u njoj se pušio duhan i ispijala<br />
kahva sa odabranim prijateljima,<br />
ahbabima i poznanicima. Na jednom<br />
dijelu gradske kuće nalazio se<br />
i doksat. To je bio istureni dio kuće,<br />
na spratu, kao trijem, a mogao je<br />
biti <strong>za</strong>tvoren ili otvoren. Takodje je<br />
bio <strong>za</strong>strt i služio je <strong>za</strong> odmor i relaksaciju<br />
u ljetnjem periodu.<br />
Odlika gradske muslimanske<br />
kuće bila je i ta što su prostorije bile<br />
podijeljene na dva dijela - na selamluk<br />
i na haremluk. Selamluk je<br />
služio <strong>za</strong> musafire i <strong>za</strong> boravak<br />
muškog dijela porodice, to jest<br />
7. Podaci o Ganića kuli: P. Hasić, Orijentalne i druge građevine Rožaja i okoline, Rožaje, 2006, 52-61.<br />
odraslih muškaraca, dok je haremluk<br />
bio ženski dio kuće. U haremluk<br />
stranci i oni muškarci koji nisi<br />
bliža rodbina nisu mogli da <strong>za</strong>laze.<br />
A v l i j e<br />
Gradske kuće su imale velike<br />
avlije-dvorišta, koje su bile ograđene<br />
visokim zidovima od kamena,<br />
ili tarabama od drveta, tako<br />
da su kuće imale svoju intimu. Avlije<br />
su bile čiste, sa pokaldrmisanim<br />
sta<strong>za</strong>ma i sa <strong>za</strong>sadjenim cvijećem,<br />
ružama i drugim ukrasnim biljkama.<br />
U avlijama je bilo i nekih<br />
drugih pratećih objekata, kao npr.<br />
ostava <strong>za</strong> drva, raznih šupa, nekada<br />
i ahar <strong>za</strong> konje i sl.<br />
B a š č e i v r t o v i<br />
Jedna od posebno važnih karakteristrika<br />
stambenih objekata rožajskih,<br />
kao i uopšte svih muslimana<br />
u svijetu, jeste prisna pove<strong>za</strong>nost sa<br />
prirodom. To se, prije svega,<br />
ogleda u lijepo njegovanoj bašči<br />
koja je locirana uz kuću i sastavni<br />
je dio okutnjice. U baščama su <strong>za</strong>sadjivana<br />
različita stabla jabuka,<br />
krušaka, šljiva i drugog voća, a u<br />
vrtovima, razno povrće. Omiljeno<br />
drvo je bila lipa, a pored toga i<br />
orah, bagrem, jorgovan i sl.<br />
G a n i ć a k u l a 7<br />
Pored običnih kuća u gradovima<br />
su postojale i kule. U Rožajama<br />
postoji jedna takva kamena<br />
kula – Ganića kula, koja danas postoji<br />
u obnovljenom obliku i na sasvim<br />
drugom mjestu u odnosu na<br />
zidine autentične Ganića kule. Današnja<br />
kopija Ganića kule predstavlja<br />
simbol rožajske kuće iz<br />
turskog doba i ona je najstarija gradjevina<br />
u Rožajama. Kula je najvjerovatnije<br />
sagradjena 1797.godine.<br />
U dokumentima – prepisci<br />
Vase Popovića i Miloša Obrenovića,<br />
pominje se Ganića Kula kao<br />
Januar - Decembar 2009. <strong>13</strong>9
Change language