Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mustafa Baltić, arheolog<br />
Prema dosadašnjim<br />
istraživanja<br />
na sjeničkoj teritoriji<br />
nalazi se oko<br />
190 lokaliteta;<br />
ovjde se moraju<br />
dodati lokaliteti iz<br />
osmanlijskog perioda,<br />
koji nisu<br />
istraživani, kao<br />
npr. Sjenički grad<br />
(tvrđava), džamija<br />
sultana Murata IV<br />
unutar nje, mnogobrojne<br />
kršle<br />
(kasarne), jedna u<br />
samoj tvrđavi,<br />
jedna u<br />
Haljinovićima....<br />
42 Januar - Decembar 2009.<br />
Ovaj rad predstavlja zbirni pregled<br />
arheoloških nalazišta na teritoriji<br />
sjeničke opštine. Kako se radi o<br />
vještački omeđenom prostoru lokaliteti<br />
nisu u nekoj međusobnoj pove<strong>za</strong>nosti, te<br />
se kao takvi u suštini moraju obrađivati<br />
posebno, međutim njihova brojnost, nepoveznost,<br />
i različitost po karakteru, a ponajviše<br />
nedovoljna istraženost, ne<br />
omogućavaju detaljno proučavanje u jednom<br />
ovakvom radu. Lokaliteti su funkcionalno<br />
razvrstani na gradine, neselja,<br />
sakralne objekte i nekropole ( posljednje<br />
dvije vrste često se nalaze u kompleksu).<br />
Ovdje će neki od njih biti samo pobrojani<br />
sa najosnovnijom deskripcijom, a neki deteljnije<br />
obrađeni.<br />
Rijetko naseljena i krajnje izolovana,<br />
Sjenica prvi put se pod tim imenom pominje<br />
1253. godine <strong>za</strong> vrijeme kralja Uroša<br />
(1243-1276). (Nedeljković, 1999.)<br />
Nije dovoljno arheološki istražena.<br />
Prva rekognosciranja pokreću se 1954. godine,<br />
potom 1968. od strane Arheološkog<br />
instituta i Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu spomenika<br />
kulture Kraljevo.<br />
Istraživanja širih<br />
razmjera, ka da su<br />
lokaliteti registrovani,<br />
snimljeni i ka -<br />
rtirani, o ba vljena su<br />
1979. godine od<br />
stra ne istih institucija<br />
pod ru ko vo d -<br />
stvom Duši ce Minić<br />
i Obre ni je Vukadin.<br />
(Mi nić,Vukadin,<br />
1982.) Istra živanja<br />
se nastavljaju 80-tih<br />
godina, od strane i -<br />
s traživača Zavičajnog<br />
muzeja u<br />
No v om Pa<strong>za</strong>ru, i<br />
ostalih institucija,<br />
najčešće, pod ruko-<br />
ARHEOLOGIJA<br />
ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U<br />
SJENICI - STANJE I PERSPEKTIVE<br />
vodstvom Dragice Premović-Aleksić. Devedesetih<br />
godina su istraživanja spro -<br />
vođena na ograničenoj teritoriji i u<br />
smanjenom obimu, što je nastavljeno do<br />
današnjih dana.<br />
Prema dosadašnjim istraživanja na sjeničkoj<br />
teritoriji nalazi se oko 190 lokaliteta;<br />
od toga 83 nekropole, 43 crkve i nekropole,<br />
3 crkvine, 30 ostataka naselja, 10 gradina,<br />
7 kultnih mjesta, 5 haništa i <strong>13</strong><br />
lokaliteta sa ostacima kula iz perioda poslije<br />
XVII vijeka. (Premović-Aleksić, 2001)<br />
Ovjde se moraju dodati lokaliteti iz<br />
osmanlijskog perioda, koji nisu istraživani,<br />
kao npr. Sjenički grad (tvrđava),<br />
džamija sultana Murata IV unutar nje,<br />
mnogobrojne kršle (kasarne), jedna u<br />
samoj tvrđavi, jedna u (H)Aljinovićima i<br />
tako dalje. Naravno, mora se imati u vidu<br />
da ovaj broj nije konačan i da mnoga nalazišta<br />
još nisu pronađena.<br />
Prahistorijski lokaliteti<br />
Šarski krš, je prahistorijska gradina<br />
kod Duge Poljane datirana na VI-V vijek<br />
prije naše ere. Istraživanja na ovom lokalitetu<br />
obavljena su u periodu između<br />
1981-1983. godine od strane M. Jevtića<br />
(Jevtić, 1983). Šarski krš se smatra najvažnijim<br />
prahistorijskim lokalitetom na ovom<br />
prostoru, ali on nije tema ovog rada, dok<br />
bi kraći pregled bio ne<strong>za</strong>hvalan.<br />
U blizini pomenute gradine, postoji<br />
pretpostavka navedenog istraživača, govori<br />
se o tumulu, koji bi (ukoliko se <strong>za</strong>ista<br />
radi o tumulu) bio najveći na Balkanu. Ta<br />
hipote<strong>za</strong> ima jaku potvrdu, ne samo u arheološkom<br />
materijalu i morfologiji lokaliteta,<br />
već, ponajviše u činjenici da se<br />
upra vo na tom području nalazi granica između<br />
Autarijata i Dardanaca. Ukoliko se<br />
prihvati hipote<strong>za</strong> po kojoj je jedna od<br />
funkcija velikih grobnica, i grobova vladara,<br />
kao i megalita, da budu teritorijalni