19.06.2013 Views

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Mustafa Baltić, arheolog<br />

Prema dosadašnjim<br />

istraživanja<br />

na sjeničkoj teritoriji<br />

nalazi se oko<br />

190 lokaliteta;<br />

ovjde se moraju<br />

dodati lokaliteti iz<br />

osmanlijskog perioda,<br />

koji nisu<br />

istraživani, kao<br />

npr. Sjenički grad<br />

(tvrđava), džamija<br />

sultana Murata IV<br />

unutar nje, mnogobrojne<br />

kršle<br />

(kasarne), jedna u<br />

samoj tvrđavi,<br />

jedna u<br />

Haljinovićima....<br />

42 Januar - Decembar 2009.<br />

Ovaj rad predstavlja zbirni pregled<br />

arheoloških nalazišta na teritoriji<br />

sjeničke opštine. Kako se radi o<br />

vještački omeđenom prostoru lokaliteti<br />

nisu u nekoj međusobnoj pove<strong>za</strong>nosti, te<br />

se kao takvi u suštini moraju obrađivati<br />

posebno, međutim njihova brojnost, nepoveznost,<br />

i različitost po karakteru, a ponajviše<br />

nedovoljna istraženost, ne<br />

omogućavaju detaljno proučavanje u jednom<br />

ovakvom radu. Lokaliteti su funkcionalno<br />

razvrstani na gradine, neselja,<br />

sakralne objekte i nekropole ( posljednje<br />

dvije vrste često se nalaze u kompleksu).<br />

Ovdje će neki od njih biti samo pobrojani<br />

sa najosnovnijom deskripcijom, a neki deteljnije<br />

obrađeni.<br />

Rijetko naseljena i krajnje izolovana,<br />

Sjenica prvi put se pod tim imenom pominje<br />

1253. godine <strong>za</strong> vrijeme kralja Uroša<br />

(1243-1276). (Nedeljković, 1999.)<br />

Nije dovoljno arheološki istražena.<br />

Prva rekognosciranja pokreću se 1954. godine,<br />

potom 1968. od strane Arheološkog<br />

instituta i Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu spomenika<br />

kulture Kraljevo.<br />

Istraživanja širih<br />

razmjera, ka da su<br />

lokaliteti registrovani,<br />

snimljeni i ka -<br />

rtirani, o ba vljena su<br />

1979. godine od<br />

stra ne istih institucija<br />

pod ru ko vo d -<br />

stvom Duši ce Minić<br />

i Obre ni je Vukadin.<br />

(Mi nić,Vukadin,<br />

1982.) Istra živanja<br />

se nastavljaju 80-tih<br />

godina, od strane i -<br />

s traživača Zavičajnog<br />

muzeja u<br />

No v om Pa<strong>za</strong>ru, i<br />

ostalih institucija,<br />

najčešće, pod ruko-<br />

ARHEOLOGIJA<br />

ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U<br />

SJENICI - STANJE I PERSPEKTIVE<br />

vodstvom Dragice Premović-Aleksić. Devedesetih<br />

godina su istraživanja spro -<br />

vođena na ograničenoj teritoriji i u<br />

smanjenom obimu, što je nastavljeno do<br />

današnjih dana.<br />

Prema dosadašnjim istraživanja na sjeničkoj<br />

teritoriji nalazi se oko 190 lokaliteta;<br />

od toga 83 nekropole, 43 crkve i nekropole,<br />

3 crkvine, 30 ostataka naselja, 10 gradina,<br />

7 kultnih mjesta, 5 haništa i <strong>13</strong><br />

lokaliteta sa ostacima kula iz perioda poslije<br />

XVII vijeka. (Premović-Aleksić, 2001)<br />

Ovjde se moraju dodati lokaliteti iz<br />

osmanlijskog perioda, koji nisu istraživani,<br />

kao npr. Sjenički grad (tvrđava),<br />

džamija sultana Murata IV unutar nje,<br />

mnogobrojne kršle (kasarne), jedna u<br />

samoj tvrđavi, jedna u (H)Aljinovićima i<br />

tako dalje. Naravno, mora se imati u vidu<br />

da ovaj broj nije konačan i da mnoga nalazišta<br />

još nisu pronađena.<br />

Prahistorijski lokaliteti<br />

Šarski krš, je prahistorijska gradina<br />

kod Duge Poljane datirana na VI-V vijek<br />

prije naše ere. Istraživanja na ovom lokalitetu<br />

obavljena su u periodu između<br />

1981-1983. godine od strane M. Jevtića<br />

(Jevtić, 1983). Šarski krš se smatra najvažnijim<br />

prahistorijskim lokalitetom na ovom<br />

prostoru, ali on nije tema ovog rada, dok<br />

bi kraći pregled bio ne<strong>za</strong>hvalan.<br />

U blizini pomenute gradine, postoji<br />

pretpostavka navedenog istraživača, govori<br />

se o tumulu, koji bi (ukoliko se <strong>za</strong>ista<br />

radi o tumulu) bio najveći na Balkanu. Ta<br />

hipote<strong>za</strong> ima jaku potvrdu, ne samo u arheološkom<br />

materijalu i morfologiji lokaliteta,<br />

već, ponajviše u činjenici da se<br />

upra vo na tom području nalazi granica između<br />

Autarijata i Dardanaca. Ukoliko se<br />

prihvati hipote<strong>za</strong> po kojoj je jedna od<br />

funkcija velikih grobnica, i grobova vladara,<br />

kao i megalita, da budu teritorijalni

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!