Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Bogomilsko odbacivanje svaki -<br />
da šnjeg života i svijeta toliko je daleko<br />
od bilo kojeg standardnog<br />
sh vaćanja vjerskih, obrednih i kultnih<br />
manifestacija u srednjem vijeku<br />
da se sve mora i treba tumačiti i kao<br />
<strong>za</strong>seban, jedinstven i nepo no vljiv<br />
pogled na svijet, vjeru i tuma čenje<br />
spasenja, što samo i dalje od ra žava<br />
simboličku formu krize svijeta u<br />
jednom konkretnom historijskom<br />
periodu u fazi ljudskog života.<br />
Kada se i pokuša definirati vjerska<br />
poruka bosanskih bogomila mora se<br />
istaknuti važan problem koji svoje<br />
rješenje vidi u tome da u osnovi<br />
svega je, ipak, gnosa, te u tome treba<br />
tražiti <strong>za</strong>jedničke činioce kojima se<br />
može i treba definirati i historijska<br />
ve<strong>za</strong> i transmisije doktrine. Vjersko<br />
učenje bosanskih bogomila vezuje se<br />
sa sličnim antifeudalnim i antikatoličkim,<br />
kao i protivpravoslavnim djelatnostima<br />
od istoka prema <strong>za</strong>padu<br />
ali i sa mistično-teološkim gibanjima<br />
u Maloj Aziji. Naime, u nekim here -<br />
tičkim mehanizmima moguće je tu<br />
prepoznati i relacije sa propovijedima<br />
šejha Bedreddina koje imaju mnogo<br />
toga dodirnog s prvobitnim bogomilstvom.<br />
Prije svega tu je institucija<br />
vjerskog asketizma što je sastavni dio<br />
bogomilstva, <strong>za</strong>tim skromnost, jednostavnost<br />
života, ravnopravno učešće<br />
žena i mu ška raca u vjerskom<br />
životu i ceremonijalima, protesti protiv<br />
bogatog, luksuznog života. 32<br />
Dodirne tačke u vjerskom uče nju<br />
bosanskih bogomila i hetero do -<br />
ksnog misticizma kojeg pro po vijeda<br />
šejh Bedreddin kojem je osnov islam<br />
moguće je dokumentirati nizom sigurnih<br />
potvrda. Na primjer, bosanski<br />
bogomili su vjerovali da Isus<br />
Krist nije ra<strong>za</strong>pet nego da je to neki<br />
iluzoran lik, što je djelomično slično<br />
onome što piše u Kur`anu. 33 Bosanski<br />
bogomili su se pet puta dnevno<br />
molili, postili i padali na koljena, i<br />
150 Januar - Decembar 2009.<br />
izražavali blagonaklonost Bogu. 34<br />
Evidentno je da je vjersko učenje<br />
bosanskih bogomila po mno gim<br />
svojim manifestacijama, ta j nim ili javnim,<br />
spoljnim ili unutrašnjim pružalo<br />
mogućnost <strong>za</strong> stvaranje jednog<br />
pogleda na svijet koji se može definirati<br />
kao alternativni prema zvaničnim<br />
crkvenim institucijama , ali koji<br />
je bio u službi države i društva. Bosanski<br />
bogo mili negiraju sve osnovne<br />
i te me lj ne postavke katoličke i<br />
pra voslavne crkve, tako npr. u: Disputio<br />
inter christianorum Romanum et<br />
pata re num Bosniensem izričito piše,,...<br />
et tamen vos tenetis quod per vos qui<br />
estis ecclesia, salvari non potestis, nec<br />
salvatos dicitis sine capite...". 35 Vezujući<br />
se <strong>za</strong> snažne socijalne pokrete u<br />
srednjovjekovnim dru štvima koje historijski<br />
izvori po tvrđuju na istoku,<br />
dok ih na <strong>za</strong> padu nema u tom<br />
obimu, bosansko bogomilstvo tu nalazi<br />
duhovne srodnike, pored već<br />
spomenutih vjerskih ve<strong>za</strong>.<br />
Iz evidentiranih historijskih izvora<br />
poznato je da radikali<strong>za</strong>m bosanskih<br />
bogomila u vjerskom životu postaje<br />
evidentan već po četkom XIII. vijeka i<br />
traje sve do političkog sloma srednjovjekovne<br />
bosanske države, i manifestirajući<br />
se prije svega kroz kritiku<br />
crkve nog i vjerskog ustrojstva katoličke<br />
i pravoslavne crkve kao i svih<br />
po pratnih manifestacija. Kritika ide i<br />
dalje, prema paganskim običajima<br />
koji su se nametali kroz ubjeđenje da<br />
se radi o odbrambenom mehanizmu<br />
a ne suštinskom opredjeljenju , toliko<br />
daleko ide da bosanski bogomili otvoreno<br />
odbacuju cr k ve ne sakramente<br />
i vjerske istine, do negacije<br />
svake veze sa sličnim dualističkim<br />
pokretima. U historijskoj literature<br />
konstatuje se da je takvo vjeroučenje<br />
moglo “sazrijeti samo u sredini u<br />
kojoj postoji kritika socijalnih i društvenih<br />
nedostataka”. 36<br />
Sklonosti prema alegoriji i va nj š -<br />
tini u vjerskim manifestacijama, te<br />
pojava kriptobogomilske i kri pto ka -<br />
to ličke svijesti i naslaga, evi de nti rani<br />
su u brojnim primjerima an ti -<br />
heretičke i kontraverzističke li te -<br />
rature, kao i u ogorčenoj borbi pro tiv<br />
svake katoličke aktivnosti u srednjovjekovnoj<br />
Bosni. U vjerskom pogledu<br />
skoro svi tumači heretički, srednjovjekovnih<br />
po kre ta slažu se u tome da<br />
bosansko bogomilstvo kao složen po -<br />
gled na svijet od ba cu je sve što je kršćansko,<br />
u unutrašnjem kontaktu<br />
te me lji se na po se bnim pre -<br />
tpostavkama du ho vnosti, što p o ka -<br />
zuje neospornu fe nomenolo šku<br />
podudarnost sa dre vnim mističnim<br />
običajima i navikama koji su evidentirani<br />
na istoku.<br />
Među važnija pitanja geneze vje -<br />
rskih odnosa bosanskih bogo mila je i<br />
pitanje nastanka fizi čkog svijeta kao i<br />
pitanje bu dućnosti čovjeka. Radi se o<br />
cje lokupnom po gledu na svijet bo sa -<br />
nskih bogo mila, koja, se tiče mno gih<br />
ključnih fe nomena, od njih sigurno<br />
eshatologija ima svoje posebno mjesto.<br />
Bogomilska eshatologija strogo<br />
negira uskrsnuće tijela ("Item omnes<br />
Cathari negant carnis resurctionem<br />
futuram") 37 jer su učili da je ljudsko tijelo<br />
djelo đavola i tamnica duše. Nadovezujući<br />
se na duh misteriozofije<br />
ističe se uvjerenje da kod bosanskih<br />
bogomila prevladava promjenjivost<br />
izgubljenog božanskog elementa koji<br />
je u čovjeku <strong>za</strong>točen. Nakon što duša<br />
napusti tijelo, ona ugleda svog spasitelja<br />
i uzdiže se u pratnji tri anđela i<br />
stupa pred sudiju istine od koga<br />
prima pobjedu. Anđeli svjetla pre daju<br />
darove: trofej pobjede, odjeću (haljinu)<br />
od svjetla, dijaremu i vijenac sa<br />
krunom svjetla. Trofej pobjede znači<br />
da se i<strong>za</strong>la<strong>za</strong>k duše iz tijela smatra kao<br />
pobjeda novog čovjeka nad starim.<br />
Ova borba protiv starog čovjeka može<br />
biti ili takmičenje ili sudski proces,<br />
odluku donosi sudija istine. 38<br />
32. Thomas W. Arnold, Povijest islama. Historijski tokovi misije.- ,Izd.”El Kalem” Sarajevo 1989.,str.237<br />
33. Thomas W Arnold, Povijest Islama, str.237<br />
34. Thomas W. Arnold,isto,str.238<br />
35. Salih Jalimam, Vjerske rasprave, str.189<br />
36. S.Jalimam, Historija, str.73<br />
37. Franjo Rački, Prilozi <strong>za</strong> poviest bosanskih patarena, str. 121. S. Jalimam, Historija,str.<strong>13</strong>2-<strong>13</strong>3<br />
38. Dragutin Kniewald, Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima Izd.RAD JAZU, knjiga CCLXX, Zagreb<br />
1949.,str.192(U daljem tekstu:D.Kniewald, Vjerodostojnost)
Change language